NIS2 je direktiva EU-a 2022/2555 o kibernetičkoj sigurnosti. Propisuje kako se tvrtke i javna tijela u važnim sektorima moraju štititi od napada i kako prijavljuju incidente. Hrvatska ju je prenijela Zakonom o kibernetičkoj sigurnosti (NN 14/2024), koji je na snazi od 15. veljače 2024., a mjere i rokove razrađuje Uredba o kibernetičkoj sigurnosti (NN 135/2024).
Odakle dolazi i što mijenja
Direktiva je donesena 14. prosinca 2022. i zamijenila je prvu direktivu NIS iz 2016. Države članice morale su je prenijeti do 17. listopada 2024., a Hrvatska je to učinila nekoliko mjeseci ranije. Najveća promjena je opseg. Prije je država sama birala manji broj operatora ključnih usluga, a sada obvezu određuju sektor i veličina tvrtke, pa je obveznika mnogo više. Uz to direktiva uvodi osobnu odgovornost uprave, obvezu provjere dobavljača i usklađene kazne u cijeloj Uniji.
Koga obuhvaća: sektori i veličina
Hrvatski zakon nabraja 19 sektora. Jedanaest je visoke kritičnosti (Prilog I. zakona): energetika, promet, bankarstvo, infrastruktura financijskog tržišta, zdravstvo, voda za ljudsku potrošnju, otpadne vode, digitalna infrastruktura, upravljanje uslugama IKT-a među tvrtkama, javni sektor i svemir. Osam je drugih kritičnih sektora (Prilog II.): poštanske i kurirske usluge, gospodarenje otpadom, kemikalije, hrana, dio proizvodnje (medicinski proizvodi, elektronika, strojevi, vozila), pružatelji digitalnih usluga poput internetskih tržišta i tražilica, istraživanje te sustav obrazovanja, koji je hrvatski dodatak.
Veličina se mjeri po Zakonu o poticanju razvoja malog gospodarstva. Mali subjekt ima manje od 50 radnika i do 10 milijuna eura godišnjeg prihoda ili aktive. Tko prelazi te granice srednji je, a tko ima 250 i više radnika ili prihod iznad 50 milijuna eura (odnosno aktivu iznad 43 milijuna) velik.
Iz sektora i veličine slijedi kategorija. Ključni subjekti su veliki iz Priloga I. Važni subjekti su srednji iz Priloga I. te srednji i veliki iz Priloga II. Neki su obveznici neovisno o veličini: kvalificirani pružatelji usluga povjerenja, pružatelji DNS-a, registar domene .hr, kritični subjekti i tijela državne uprave. Zanimljiv hrvatski primjer su informacijski posrednici u razmjeni eRačuna, koji su ključni subjekti čak i kad su mali.
| Primjer tvrtke (izmišljen) | Sektor | Veličina | Kategorija |
|---|---|---|---|
| Distributer plina, 400 radnika | energetika, Prilog I. | velik | ključni |
| Privatna bolnica, 120 radnika | zdravstvo, Prilog I. | srednji | važni |
| Kurirska služba, 300 radnika | kurirske usluge, Prilog II. | velik | važni |
| Informacijski posrednik za eRačune, 15 radnika | posebno pravilo | mali | ključni |
| Web agencija, 12 radnika | izvan sektora ili ispod praga | mali | nije obveznik |
Kategorizaciju ne radi tvrtka sama. Provode je nadležna tijela, koja vode popise ključnih i važnih subjekata i o razvrstavanju pisano obavještavaju svaki subjekt. Od primitka te obavijesti tvrtka ima godinu dana da uvede mjere i 30 dana da počne prijavljivati incidente.
Što obveznik mora raditi
Zakon navodi deset područja mjera: analizu rizika, postupanje s incidentima, kontinuitet poslovanja s kopijama i oporavkom, sigurnost lanca opskrbe, sigurnu nabavu i održavanje sustava, provjeru djelotvornosti mjera, osnovnu kibernetičku higijenu i osposobljavanje, kriptografiju i enkripciju, sigurnost ljudskih resursa i kontrolu pristupa s popisom imovine te višefaktorsku prijavu gdje je potrebna. Uredba to razrađuje u 13 mjera i tri razine, osnovnu, srednju i naprednu. Koju razinu tvrtka mora provoditi, određuje se pri kategorizaciji, prema nacionalnoj procjeni rizika za taj subjekt.
Odgovornost je izričito na upravi. Članovi uprave odobravaju mjere, nadziru njihovu provedbu i moraju sami pohađati osposobljavanje, kao i omogućiti ga zaposlenicima. Mjere se primjenjuju i kad sustave vodi vanjski dobavljač.
Usklađenost se provjerava svake dvije godine. Ključni subjekti angažiraju revizora kibernetičke sigurnosti s nacionalnim sigurnosnim certifikatom, a važni provode samoprocjenu i nadležnom tijelu u roku od osam dana šalju izjavu o sukladnosti ili plan ispravaka.
Prijava incidenta: primjer s rokovima
Prijavljuje se značajan incident, onaj koji je izazvao ili može izazvati ozbiljan poremećaj usluge, financijski gubitak ili znatnu štetu drugima. Prijava ide nadležnom CSIRT-u, što je ovisno o sektoru CSIRT pri Nacionalnom centru za kibernetičku sigurnost ili Nacionalni CERT pri CARNET-u.
Recimo da kurirska služba, važni subjekt, u ponedjeljak u 9:00 otkrije da je ucjenjivački malware šifrirao sustav za praćenje pošiljaka. Po Uredbi rokovi teku ovako:
| Rok | Obavijest | Što sadrži |
|---|---|---|
| utorak 9:00 (24 sata) | rano upozorenje | što se zna, sumnja li se na napad, može li incident prijeći granicu ili pogoditi druge sektore |
| četvrtak 9:00 (72 sata) | početna obavijest | pogođeni sustavi, procjena ozbiljnosti, tragovi napada ako ih ima |
| četvrtak 9:00 (72 sata) | obavijest korisnicima | korisnicima usluge na koje incident može utjecati |
| na zahtjev CSIRT-a (48 sati do 7 dana) | privremeno izvješće | dopune koje CSIRT zatraži |
| 30 dana od početne obavijesti | završno izvješće | uzrok, učinak, broj pogođenih, provedene i planirane mjere |
Ako incident još traje, umjesto završnog izvješća šalje se izvješće o napretku. Postoji li sumnja na kazneno djelo, obavijest ide i policiji. Ako su pogođeni osobni podaci, to je zasebna prijava Agenciji za zaštitu osobnih podataka prema GDPR-u, također u 72 sata.
Tko nadzire i kolike su kazne
Središnje mjesto je Nacionalni centar za kibernetičku sigurnost, ustrojen u Sigurnosno-obavještajnoj agenciji. Za dio sektora nadležna su druga tijela: HAKOM za elektroničke komunikacije, HNB za bankarstvo, HANFA za financijska tržišta i Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo za zračni promet. Nadzor uključuje uvid u izvješća revizija, ciljane revizije i korektivne mjere, a kod ključnog subjekta tijelo može zatražiti i privremenu zabranu obavljanja upravljačkih dužnosti odgovornoj osobi.
Ključnom subjektu prijeti kazna od 10.000 do 10.000.000 eura ili od 0,5 % do 2 % ukupnog svjetskog godišnjeg prometa, ovisno o tome što je veće. Za važni subjekt raspon je od 5.000 do 7.000.000 eura ili od 0,2 % do 1,4 % prometa. Kažnjavaju se i članovi uprave osobno, s 1.000 do 6.000 eura u ključnom i s 500 do 3.000 eura u važnom subjektu.
Lanac opskrbe: zašto se tiče i malih tvrtki
Obveznik mora procijeniti sigurnost svojih izravnih dobavljača, a to radi ugovorom. Tko održava web, hosting ili IT za takvu tvrtku, može dobiti zahtjeve iz NIS2 iako sam nije obveznik: sigurnosni upitnik, obvezu da incident javi u roku kraćem od zakonskih 24 sata, višefaktorsku prijavu, pravo kupca na provjeru i popis podizvođača. Neki obveznici od dobavljača traže i certifikat ISO 27001.
Za mikro i male tvrtke Uredba predviđa preporuke dobre prakse koje objavljuje središnje državno tijelo. Tvrtka koja nije obveznik može dobrovoljno provoditi osnovnu razinu mjera, što je u odgovoru na kupčev upitnik konkretniji dokaz od općenite izjave. Uredan hosting i održavanje s ažuriranjima, kopijama i dnevnicima ovdje je polazna točka.
NIS2, GDPR i ISO 27001
GDPR štiti osobne podatke i nadzire ga AZOP. NIS2 štiti neprekinutost usluga i sve mrežne i informacijske sustave tvrtke, s prijavom CSIRT-u. Isti incident često pokreće obje obveze, ali to su dvije prijave dvama tijelima. ISO 27001 je dobrovoljna norma: pomaže ispuniti obje uredbe, ali je ne propisuje ni jedna.
Česta pitanja
Kako znam je li moja tvrtka obveznik?
Pogledajte je li vaša djelatnost u Prilogu I. ili II. zakona i jeste li srednji ili veliki subjekt. Ako jeste, nadležno tijelo trebalo bi vas obavijestiti o kategorizaciji. Nepravodobna dostava traženih podataka za kategorizaciju kažnjava se s 2.000 do 20.000 eura, zato se zahtjev tijela ne odgađa.
Odnosi li se NIS2 na mikro i male tvrtke?
Uglavnom ne, osim onih koje zakon navodi neovisno o veličini i iznimaka za subjekte koji su jedini pružatelji važne usluge. Mala tvrtka ipak osjeti NIS2 preko kupaca, jer obveznici zahtjeve prenose na dobavljače ugovorima.
Što se prijavljuje kao incident?
Samo značajni incidenti, ne svaki pokušaj napada. Uspješan phishing koji je zaustavio fakturiranje ili DDoS napad koji je satima rušio uslugu korisnicima vjerojatno jest, a odbijena lažna poruka nije. U slučaju dvojbe CSIRT-ove smjernice opisuju kriterije.
Moramo li imati ISO 27001 za NIS2?
Ne. Zakon propisuje vlastite mjere i provjeru revizijom ili samoprocjenom. Certifikat pomaže jer pokriva većinu istih područja, ali prijave incidenata i zakonsku reviziju ne zamjenjuje.
Povezani pojmovi
GDPR
Europska uredba o zaštiti osobnih podataka. Traži pravnu osnovu za svaku obradu, jasnu politiku privatnosti i poštivanje prava na uvid i brisanje.
Phishing
Prijevara u kojoj napadač glumi banku, dostavu ili poznatu tvrtku kako bi od žrtve izvukao lozinku, podatke kartice ili uplatu na svoj račun.
Malware
Zlonamjerni softver koji bez vašeg znanja krade podatke, šifrira datoteke ili preusmjerava posjetitelje. Na stranicu najčešće ulazi kroz zastarjeli dodatak.
Backup
Sigurnosna kopija datoteka i baze podataka web stranice, pohranjena izvan njezina servera. Ono što stranicu vraća nakon napada, kvara ili neuspjelog ažuriranja.
Enkripcija
Pretvaranje podataka u oblik koji može pročitati samo onaj tko ima ključ. Štiti lozinke, plaćanja i poruke dok putuju internetom i dok su pohranjeni.
Outsourcing
Prepuštanje dijela posla vanjskoj firmi umjesto zapošljavanja, poput knjigovodstva, IT podrške ili marketinga. Dobivate stručnost, a dio kontrole dijelite.
