GDPR je Opća uredba o zaštiti podataka, Uredba (EU) 2016/679, koja propisuje kako tvrtke i ustanove smiju prikupljati, koristiti, čuvati i prosljeđivati osobne podatke. Primjenjuje se od 25. svibnja 2018. i vrijedi izravno u Hrvatskoj, bez prenošenja u domaći zakon. Za web stranicu to znači da za svaki podatak o posjetitelju morate znati zašto ga uzimate, na kojoj osnovi i koliko ga dugo čuvate.
Na koga se odnosi i što je osobni podatak
Uredba ne razlikuje velike i male. Obrt s kontakt obrascem, frizerski salon s online rezervacijama i webshop s tisuću narudžbi mjesečno obrađuju osobne podatke i moraju je poštovati. Tko odlučuje zašto se podaci obrađuju, taj je voditelj obrade. Tko ih obrađuje po njegovu nalogu, na primjer hosting, alat za newsletter ili knjigovođa, izvršitelj je obrade.
Osobni podatak je svaka informacija po kojoj se osoba može izravno ili neizravno prepoznati. Ime, e-adresa i broj mobitela su očiti. Manje očiti su mrežni identifikatori: IP adresa, identifikator iz kolačića ili ID uređaja. Uvodna izjava 30 uredbe izričito ih navodi, pa i stranica bez ijednog obrasca obrađuje osobne podatke čim pokrene analitiku.
Načela obrade
Članak 5. postavlja sedam načela, i sva ostala pravila iz njih proizlaze:
- zakonitost, poštenost i transparentnost
- ograničavanje svrhe: podatak uzet za dostavu ne koristi se usput za oglase
- smanjenje količine podataka: obrazac za upit ne traži datum rođenja
- točnost
- ograničenje pohrane: podaci se brišu kad svrha prestane
- cjelovitost i povjerljivost, odnosno zaštita od curenja i gubitka
- pouzdanost: voditelj mora moći dokazati da poštuje sve navedeno
Zadnje načelo najviše mijenja svakodnevicu. Nije dovoljno raditi ispravno, nego to treba moći pokazati: zapisom privole, evidencijom obrade, ugovorima s dobavljačima.
Pravne osnove: privola nije jedina
Česta je zabluda da GDPR za sve traži pristanak. Članak 6. nudi šest osnova, a za svaku obradu vrijedi jedna od njih.
| Osnova | Primjer na web stranici |
|---|---|
| Privola | prijava na newsletter, marketinški kolačići |
| Ugovor | adresa za dostavu narudžbe, podaci za račun |
| Pravna obveza | čuvanje računa prema poreznim propisima |
| Ključni interesi | zaštita života, na webu rijetko |
| Javni interes ili službena ovlast | tijela javne vlasti |
| Legitimni interes | zaštita stranice od zlouporabe, sigurnosni zapisi servera |
Za kolačiće i slične tehnike vrijedi dodatno pravilo. Članak 43. stavak 4. Zakona o elektroničkim komunikacijama traži privolu za svako spremanje ili čitanje podataka na uređaju korisnika, osim kad je to nužno za uslugu koju je korisnik sam zatražio. Zato se za kolačiće analitike i oglašavanja ne možete pozvati na legitimni interes. Agencija za zaštitu osobnih podataka to izričito navodi u svojim uputama o kolačićima.
Prava ispitanika
Osoba čije podatke obrađujete ima pravo na pristup, ispravak, brisanje (pravo na zaborav), ograničenje obrade, prenosivost podataka i prigovor, te pravo da o njoj ne odlučuje isključivo automatizirani sustav kad to za nju ima pravne ili slične ozbiljne posljedice. To su članci 15. do 22.
Na zahtjev morate odgovoriti bez nepotrebnog odgađanja, a najkasnije u roku od mjesec dana (članak 12. stavak 3.). Pravo na brisanje nije bezuvjetno. Račun koji ste izdali kupcu ne brišete samo zato što je to zatražio, jer ga porezni propisi traže sačuvati.
Što treba imati mala tvrtka s web stranicom
Politika privatnosti, javno dostupna i napisana razumljivo. Članak 13. propisuje što u njoj mora pisati: tko ste i kako vas se kontaktira, zašto i na kojoj osnovi obrađujete podatke, kome ih dajete, šalju li se izvan EU-a, koliko ih čuvate i koja prava osoba ima, uključujući pritužbu AZOP-u.
Ugovor o obradi (članak 28.) sa svakim izvršiteljem: hostingom, alatom za e-poštu, CRM-om, knjigovodstvenim servisom.
Postupak za povredu podataka. Ako procuri baza kupaca, AZOP morate obavijestiti u roku od 72 sata od saznanja, osim ako povreda vjerojatno ne ugrožava prava ljudi (članak 33.).
Evidencija aktivnosti obrade (članak 30.). Tvrtke s manje od 250 zaposlenih oslobođene su je samo ako je obrada povremena, nije visokog rizika i ne uključuje posebne kategorije podataka. Narudžbe, upiti i newsletter obrađuju se stalno, pa većina malih firmi s webshopom evidenciju u praksi ipak treba.
Za kolačiće još trebaju cookie banner i tagovi koji poštuju izbor, što u Googleovim alatima rješava Consent Mode.
Primjer: evidencija obrade za jednu malu stranicu
Recimo da obrt prodaje keramiku preko webshopa, ima kontakt obrazac i šalje newsletter. Pojednostavljena evidencija mogla bi izgledati ovako:
| Obrada | Podaci | Osnova | Izvršitelj | Rok čuvanja |
|---|---|---|---|---|
| Upiti s obrasca | ime, e-adresa, poruka | radnje prije sklapanja ugovora | hosting | 12 mjeseci od zadnjeg kontakta |
| Narudžbe | ime, adresa, telefon, stavke | ugovor | platforma webshopa, dostavna služba | dok traje jamstvo i reklamacije |
| Računi | ime, adresa, iznos | pravna obveza | knjigovodstveni servis | koliko propisuju porezni propisi |
| Newsletter | e-adresa, zapis privole | privola | alat za e-poštu | do odjave |
| Analitika | ID iz kolačića, skraćena IP adresa | privola | prema postavci u GA4 |
Rokovi u tablici su primjer koji vlasnik određuje sam i obrazlaže, osim kod računa, gdje ih određuje zakon. Za newsletter je zapis privole dokaz, a double opt-in najčišći način da ga dobijete.
Hrvatski zakon, AZOP i kazne
Uredba ostavlja državama nekoliko pitanja, a Hrvatska ih je uredila Zakonom o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (NN 42/18), na snazi od 25. svibnja 2018. Zakon određuje AZOP kao nadzorno tijelo, propisuje da dijete za usluge informacijskog društva samo daje privolu od 16. godine, a uređuje i videonadzor. Prostor pod kamerama mora biti označen najkasnije na ulasku u zonu snimanja, a snimke se čuvaju najviše šest mjeseci, osim ako drugi zakon ne propisuje dulje.
Upravne novčane kazne propisuje članak 83. uredbe. Za lakše povrede, poput nedostatka evidencije ili ugovora s izvršiteljem, kazna ide do 10 milijuna eura ili do 2 % ukupnog godišnjeg svjetskog prometa. Za povrede načela, pravnih osnova i prava ispitanika granica je 20 milijuna eura ili 4 % prometa, ovisno o tome što je veće. To su gornje granice. AZOP iznos određuje prema težini, trajanju, namjeri i suradnji.
Promjene u pripremi
EU trenutačno pojednostavljuje dio pravila. U paketu Omnibus IV Parlament i Vijeće postigli su 9. lipnja 2026. privremeni dogovor kojim bi se obveza evidencije obrade ukinula za organizacije s manje od 1.000 zaposlenih, osim za obrade visokog rizika ili one koje su njihova osnovna djelatnost. Prema Europskom parlamentu, propis još nije formalno donesen. Odvojeni paket Digital Omnibus, koji je Komisija predložila 19. studenoga 2025., mijenja i pravila o kolačićima. Vijeće je svoje stajalište usvojilo 21. listopada 2026., a Parlament svoje još nije. Dok se izmjene ne objave u Službenom listu EU-a, vrijede postojeća pravila.
Česte pogreške
Prikupljanje bez svrhe je najčešća: obrazac traži adresu i datum rođenja jer „može zatrebati”. Druga je kupljena lista adresa za email marketing, za koju nemate ni privolu ni drugu osnovu. Treća je politika privatnosti koja spominje alate koje stranica više ne koristi, a ne spominje one koje koristi.
Česta je i tehnička greška: banner je postavljen, ali se Google Analytics ili Meta piksel pokreću prije klika. Provjerite to u pregledniku, u privatnom prozoru, prije nego što prihvatite kolačiće. Ako šaljete podatke na vlastiti server prije platformi, server-side tracking omogućuje da osobne podatke uklonite ili skratite prije prosljeđivanja, ali ne zamjenjuje privolu.
Česta pitanja
Odnosi li se GDPR na obrt i malu firmu?
Da. Uredba se primjenjuje na svakoga tko obrađuje osobne podatke u sklopu djelatnosti, bez obzira na veličinu. Male firme imaju olakšice samo u pojedinim obvezama, poput evidencije obrade, i to uz uvjete.
Trebam li službenika za zaštitu podataka?
Obvezan je za tijela javne vlasti, a za tvrtke kad im se osnovna djelatnost sastoji od redovitog i sustavnog praćenja ljudi u velikom opsegu ili od obrade posebnih kategorija podataka u velikom opsegu (članak 37.). Prosječan webshop ili uslužni obrt ga u pravilu ne treba, ali netko u firmi ipak mora biti zadužen za zahtjeve i povrede.
Je li IP adresa osobni podatak?
U pravilu jest. Sud Europske unije presudio je u predmetu Breyer (C-582/14) da i dinamička IP adresa može biti osobni podatak, jer se uz podatke pružatelja interneta može povezati s osobom. Zato i zapisi servera s IP adresama trebaju svrhu i ograničen rok čuvanja.
Koliko dugo smijem čuvati podatke?
Koliko traje svrha zbog koje ste ih prikupili, a dulje samo ako to traži zakon. Uredba ne daje gotove rokove, pa ih određujete sami, upisujete u evidenciju i navodite u politici privatnosti.
Povezani pojmovi
Kolačić
Mala tekstualna datoteka koju web stranica pohrani u preglednik. Pamti postavke i prijave, a kolačići koji nisu nužni smiju se postaviti tek uz privolu.
Cookie banner
Traka koja pri prvom posjetu traži pristanak za kolačiće. Po GDPR-u mora nuditi i odbijanje, bez unaprijed označenih kućica i cookie walla.
Consent Mode
Googleov mehanizam koji tagovima šalje signal je li korisnik pristao na kolačiće. Bez Consent Mode V2 Ads kampanje u EU gube konverzijske signale.
Email marketing
Slanje ciljanih poruka e-poštom ljudima koji su ih pristali primati, radi izgradnje odnosa i prodaje. Lista adresa pripada tvrtki, a ne platformi.
AZOP
Agencija za zaštitu osobnih podataka: hrvatsko nadzorno tijelo za GDPR. Provodi nadzor, prima prijave povreda podataka i izriče kazne.
WhatsApp Business
Poslovna inačica WhatsAppa s profilom tvrtke, katalogom, automatskim odgovorima i oznakama razgovora. Za veće timove postoji i plaćena API platforma.
