Umjetna inteligencija (engl. artificial intelligence, AI) je područje računarstva koje gradi sustave za zadatke za koje inače treba ljudsko razmišljanje: razumijevanje jezika, prepoznavanje slika, predviđanje i donošenje odluka. Naziv je 1956. skovao John McCarthy za ljetnu radionicu na Dartmouthu. Danas se istom riječju označavaju i znanstveno područje i konkretni alati, od filtra za neželjenu poštu do ChatGPT-a.
Uska i opća umjetna inteligencija
Svi današnji sustavi su uski. Dobro rade jednu vrstu posla, kao što su prevođenje, preporuke proizvoda ili prepoznavanje lica, i ne mogu sami prenijeti to znanje na nešto posve drugo. Program koji igra šah ne zna voziti, a jezični model koji piše e-poruke ne razumije svijet onako kako ga razumije čovjek, nego vrlo dobro barata obrascima u tekstu.
Opća umjetna inteligencija (AGI), koja bi učila bilo što kao čovjek, zasad postoji samo kao istraživački cilj. Tvrtke koje razvijaju velike modele o njoj mnogo govore, ali ne postoji dogovorena definicija ni test koji bi pokazao da je dosegnuta.
Od strojnog učenja do generativne AI
Pojmovi se često miješaju, a zapravo su ugniježđeni jedan u drugi.
| Pojam | Što znači | Primjer |
|---|---|---|
| Umjetna inteligencija | cijelo područje, uključujući i sustave s ručno pisanim pravilima | stari šahovski programi |
| Strojno učenje | sustav sam izvlači pravila iz podataka umjesto da ih programer piše | procjena koji će kupac odustati |
| Duboko učenje | strojno učenje s višeslojnim neuronskim mrežama | prepoznavanje lica na fotografiji |
| Generativna AI | duboko učenje koje stvara novi tekst, sliku, zvuk ili kod | ChatGPT, generatori slika |
Iza ChatGPT-a i sličnih alata stoji veliki jezični model, mreža trenirana na golemim količinama teksta da predviđa sljedeći dio riječi. Korisnik njime upravlja uputom, odnosno promptom. Kad model uz to smije sam pokretati alate, pretraživati ili slati poruke, govori se o AI agentu.
Kako radi, u četiri koraka
Bez obzira na vrstu, gotovo svaki sustav strojnog učenja prolazi isti put.
- Podaci. Skupljaju se primjeri, po mogućnosti označeni: e-poruke označene kao reklamacija ili upit, fotografije s opisom.
- Treniranje. Algoritam podešava milijune ili milijarde brojeva unutar modela dok mu predviđanja na primjerima ne postanu dovoljno točna.
- Model. Ono što ostane nakon treniranja je datoteka s naučenim parametrima. Ona ne sadrži same podatke, nego obrasce izvučene iz njih.
- Zaključivanje (engl. inference). Model dobiva nov ulaz koji nikad nije vidio i daje odgovor: oznaku, broj, rečenicu ili sliku.
Primjer s izmišljenim brojkama: webshop iz Osijeka ima 2.000 starih upita kupaca, svaki označen kao „dostava”, „povrat” ili „proizvod”. Na 1.600 njih model se trenira, a na preostalih 400 provjerava. Ako točno razvrsta 360 od 400, točnost je 90 %. Svaki deseti upit ipak završi u krivoj kategoriji, pa čovjek i dalje mora pregledavati ono u što model nije siguran. Tako izgleda većina stvarnih primjena: AI ubrzava posao, a odgovornost za rezultat ostaje kod ljudi.
Kratka povijest
Alan Turing je 1950. u članku „Computing Machinery and Intelligence” postavio pitanje mogu li strojevi misliti i predložio test koji danas nosi njegovo ime. Godine 1956. McCarthy i suradnici okupili su istraživače na Dartmouthu, što se smatra rođenjem područja. Uslijedila su desetljeća velikih obećanja i razdoblja u kojima je novac za istraživanja presušio.
Preokret je došao 2012., kad je duboka neuronska mreža AlexNet uvjerljivo pobijedila na natjecanju u prepoznavanju slika ImageNet. Godine 2017. Googleovi istraživači objavili su arhitekturu transformer, na kojoj počivaju današnji jezični modeli. OpenAI je ChatGPT objavio 30. studenoga 2022. Od tada je AI alat koji svatko može otvoriti u pregledniku.
Primjena u malom poslu
Za malu hrvatsku tvrtku AI je najkorisniji u poslovima koji se ponavljaju i gdje pogrešku lako uočite:
- prvi nacrt teksta, opisa proizvoda ili e-poruke, uz obaveznu ljudsku provjeru
- odgovori gostima apartmana na engleskom, njemačkom ili talijanskom, koje vlasnik pregleda prije slanja
- chatbot koji odgovara na česta pitanja izvan radnog vremena
- sažimanje dugih ugovora, natječaja ili izvještaja
- automatsko licitiranje u Google Ads kampanjama
Lošiji su izbor zadaci gdje pogrešan odgovor ima pravne ili financijske posljedice, a nitko ga ne provjerava: porezni savjeti, cijene u ponudama, medicinske tvrdnje o proizvodu.
Rizici i ograničenja
Jezični modeli ponekad izmišljaju. Odgovor koji zvuči sigurno može sadržavati nepostojeći zakon, krivi datum ili lažan izvor, a to se zove halucinacija. Zato svaku činjenicu iz AI teksta vrijedi provjeriti na izvoru.
Modeli preuzimaju i pristranosti iz podataka na kojima su učili. Sustav za odabir kandidata treniran na starim odlukama može ponavljati stare nepravde, zbog čega EU takve sustave svrstava u visokorizične.
Privatnost se lako zanemari. Podaci o kupcima ili zaposlenicima upisani u javni AI alat obrađuju se kod tuđeg pružatelja usluge, pa za njih vrijedi GDPR kao i za svaku drugu obradu. U Hrvatskoj nadzor nad zaštitom osobnih podataka provodi AZOP.
Autorska prava još su otvoreno pitanje. Zaštita se u pravilu veže uz djelo koje je stvorio čovjek, pa je status sadržaja koji je u cijelosti izradio stroj nesiguran, a sudski sporovi oko podataka za treniranje u tijeku su u više zemalja.
Pravila u EU-u i Hrvatskoj
Akt o umjetnoj inteligenciji, Uredba (EU) 2024/1689, stupio je na snagu 1. kolovoza 2024. i primjenjuje se postupno. Zabrane najopasnijih primjena vrijede od 2. veljače 2025., pravila za modele opće namjene od 2. kolovoza 2025., a od 2. kolovoza 2026. vrijede obveze transparentnosti: chatbot mora reći da je program, a deepfake mora biti označen. Izmjenama poznatima kao AI Omnibus, na snazi od 27. srpnja 2026., pravila za visokorizične sustave pomaknuta su na 2. prosinca 2027., a za AI ugrađen u proizvode poput strojeva ili igračaka na 2. kolovoza 2028.
U Hrvatskoj je Vlada u listopadu 2026. predstavila Nacionalni plan za razvoj umjetne inteligencije do 2032. Prvi akcijski plan, do 2028., ima 33 mjere, a ukupna predviđena ulaganja iznose 932 milijuna eura. Uredba se pritom primjenjuje izravno, bez posebnog hrvatskog zakona koji bi je prenosio.
Česta pitanja
Je li ChatGPT umjetna inteligencija?
Jest, točnije generativna AI izgrađena na velikom jezičnom modelu. Nije opća umjetna inteligencija: ne razumije svijet kao čovjek i može samouvjereno pogriješiti, zato njegove odgovore treba provjeravati.
Smijem li u AI alat upisivati podatke klijenata?
Samo ako za to imate pravnu osnovu i ugovor s pružateljem usluge koji uređuje obradu podataka. Za osobne podatke vrijedi GDPR, bez obzira na to obrađuje li ih čovjek ili AI. Najsigurnije je podatke prije upisa anonimizirati.
Moram li označiti tekst koji je napisao AI?
Za blog i opise proizvoda u pravilu ne. AI Act oznaku traži za tekst kojim se javnost informira o pitanjima od javnog interesa, i to samo ako ga nije pregledao i uredio čovjek koji za njega odgovara. Chatbot se, s druge strane, mora predstaviti kao program, a deepfake mora biti označen.
Koja je razlika između AI-ja i običnog programa?
Običan program radi ono što mu je programer izričito napisao. Sustav umjetne inteligencije pravila izvlači iz primjera, pa može raditi s ulazom koji nitko nije predvidio, ali zato i griješi na načine koje je teže predvidjeti.
Povezani pojmovi
LLM
Veliki jezični model: AI sustav naučen na golemoj količini teksta koji piše odgovore predviđajući sljedeću riječ. Na njemu rade ChatGPT, Claude i Gemini.
Strojno učenje
Grana umjetne inteligencije u kojoj sustav uči obrasce iz podataka umjesto da slijedi ručno napisana pravila. Pokreće automatsko licitiranje i predviđanja.
AI agent
Sustav temeljen na umjetnoj inteligenciji koji sam planira korake i koristi alate, poput preglednika ili e-pošte, kako bi umjesto korisnika obavio zadatak.
Prompt
Uputa ili pitanje koje upišete AI alatu poput ChatGPT-a. Koliko je prompt precizan, toliko će odgovor biti točan i upotrebljiv bez mnogo ispravljanja.
AI Act
Uredba EU-a o umjetnoj inteligenciji koja AI sustave dijeli po riziku, zabranjuje najopasnije primjene i propisuje kada treba reći da sadržaj izrađuje AI.
