Cloud computing (računalstvo u oblaku) je korištenje računalnih resursa preko interneta: servera, pohrane, baza podataka i programa koji rade u tuđim podatkovnim centrima. Umjesto da kupi i održava vlastiti server, firma unajmi koliko joj treba i plaća prema potrošnji ili pretplati. Najveći pružatelji su Amazon Web Services, Microsoft Azure i Google Cloud.
Što oblak čini oblakom
Nije svaki unajmljeni server oblak. Američki institut za norme NIST 2011. je objavio definiciju koja se i danas najčešće navodi. Po njoj oblak ima pet obilježja:
- samoposluga: resurse uključujete sami, preko sučelja, bez poziva prodaji
- pristup preko mreže, s bilo kojeg uređaja
- zajednički skup resursa: isti fizički serveri služe mnogo korisnika, a svatko vidi samo svoj dio
- brza elastičnost: kapacitet raste i pada za nekoliko minuta, ovisno o potrebi
- mjerena usluga: potrošnja se bilježi i naplaćuje po satu, gigabajtu ili zahtjevu
Hrvatski Zakon o kibernetičkoj sigurnosti (NN 14/2024) ima vlastitu, sličnu definiciju. Uslugu računalstva u oblaku opisuje kao digitalnu uslugu koja omogućuje administraciju na zahtjev i širok daljinski pristup elastičnom skupu djeljivih računalnih resursa, i kad su ti resursi na više lokacija.
IaaS, PaaS i SaaS
Usluge se dijele po tome koliko posla preuzima pružatelj, a koliko ostaje vama.
| Model | Što unajmljujete | Što održavate sami | Primjer |
|---|---|---|---|
| IaaS | virtualne servere, diskove, mrežu | operativni sustav, programe, podatke | virtualni stroj na AWS-u ili Azureu, VPS |
| PaaS | gotovu platformu za pokretanje aplikacije | samo svoju aplikaciju i podatke | platforme za aplikacije i upravljane baze podataka |
| SaaS | gotov program u pregledniku | korisnike, postavke i podatke | Google Workspace, Shopify, knjigovodstveni programi |
Što ste niže u tablici, to manje tehničkog posla imate i to manje možete mijenjati. Mala tvrtka u oblaku uglavnom živi kroz SaaS, često a da o tome ne razmišlja.
Javni, privatni i hibridni oblak
Ista definicija razlikuje i četiri načina postavljanja. Javni oblak dijele svi korisnici jednog pružatelja, i to je ono što većina ljudi misli pod oblakom. Privatni oblak služi samo jednoj organizaciji, bilo u njezinu podatkovnom centru ili kod pružatelja. Zajednički oblak dijeli nekoliko organizacija sa sličnim potrebama, primjerice javne ustanove. Hibridni spaja dva ili više njih, tipično osjetljive podatke u privatnom, a sve ostalo u javnom.
Tko je za što odgovoran
Najčešći nesporazum u oblaku je pretpostavka da pružatelj čuva sve. Veliki pružatelji rade po modelu podijeljene odgovornosti. Pružatelj odgovara za zgradu, struju, fizičke servere i mrežu. Vi odgovarate za ono što na njih stavite: tko ima pristup, jesu li lozinke jake, jesu li programi ažurni i postoji li backup.
Ako zaposlenik slučajno obriše mapu ili ucjenjivački softver šifrira podatke, pružatelj to često neće moći vratiti. Kod IaaS-a je vaš dio najveći, kod SaaS-a najmanji, ali nikad nije nula.
Primjer: webshop i Black Friday
Recimo da webshop cijeli mjesec radi na jednom virtualnom serveru, a za Black Friday očekuje četiri puta više prometa kroz četiri dana. Za račun ćemo uzeti zamišljenu cijenu od 0,10 € po satu po serveru. Stvarne cijene ovise o pružatelju, regiji i veličini servera, pa su ovdje samo ilustracija načina obračuna.
| Pristup | Izračun | Mjesečni trošak |
|---|---|---|
| Kapacitet za vrhunac cijeli mjesec | 4 servera × 720 sati × 0,10 € | 288,00 € |
| Elastično: osnova plus vrhunac | 1 × 720 h + 3 × 96 h = 1.008 sati × 0,10 € | 100,80 € |
Razlika je cijela poanta oblaka: plaćate vrhunac samo dok traje. Ali račun ima i drugu stranu. Kad se kapacitet sam povećava, s njim raste i trošak, pa bez gornje granice potrošnje i obavijesti o budžetu jedan napad ili pogrešno postavljen proces može napraviti neugodan račun. Kod mnogih pružatelja naplaćuje se i promet koji izlazi iz oblaka, a ta stavka se kod procjene najčešće previdi.
Pravila u Hrvatskoj i EU-u
Za podatke kupaca prvo pitanje je gdje fizički stoje. GDPR ne zabranjuje pohranu izvan EU-a, ali traži pravni temelj za prijenos. Za SAD to je trenutno Okvir za privatnost podataka EU-a i SAD-a, na temelju Provedbene odluke Komisije (EU) 2023/1795, koji vrijedi za američke tvrtke koje su se certificirale. Opći sud EU-a odbio je u rujnu 2025. tužbu protiv te odluke, a žalba je u tijeku pred Sudom EU-a. Tko želi izbjeći tu neizvjesnost, bira podatkovne centre u EU-u i to upisuje u ugovor.
Zakon o kibernetičkoj sigurnosti, kojim je Hrvatska prenijela direktivu NIS2, pružatelje računalstva u oblaku izrijekom navodi među subjektima digitalne infrastrukture. Obveze iz zakona padaju na pružatelja. Ako je vaša tvrtka sama obveznik, morate procijeniti i sigurnost dobavljača, uključujući oblak u kojem držite podatke.
Promjena pružatelja uskoro će biti jeftinija. Akt o podacima, Uredba (EU) 2023/2854, u članku 29. propisuje da od 12. siječnja 2027. pružatelji usluga obrade podataka ne smiju naplaćivati naknadu za prelazak drugom pružatelju. Do tada smiju naplatiti samo stvarni trošak prelaska.
Kada oblak nije najbolji izbor
Oblak se najviše isplati kad je opterećenje promjenjivo ili kad tvrtka ne želi voditi vlastitu opremu. Ako server godinama radi pod jednakim, predvidivim opterećenjem, vlastiti ili najmljeni fizički server zna ispasti jeftiniji. Drugi rizik je vezanost uz jednog pružatelja: što više njegovih posebnih usluga koristite, to je selidba teža, bez obzira na naknade. Treći je složenost. Stotine mogućnosti znače i stotine postavki koje netko mora razumjeti, a jedna pogrešno otvorena mapa za pohranu dovoljna je da podaci postanu javni.
Oblak, hosting i VPS
Klasični hosting je usluga u kojoj pružatelj na svojem serveru drži vašu stranicu, obično uz fiksnu mjesečnu cijenu i ograničene resurse. VPS je unajmljeni virtualni server stalne veličine. Oblak dodaje elastičnost i naplatu po potrošnji, pa se kapacitet mijenja bez selidbe. Mnogi hosting paketi danas rade na oblaku u pozadini, a CDN je zapravo usluga u oblaku specijalizirana za isporuku datoteka.
Kod hostinga i održavanja postavljaju se ista pitanja kao u oblaku: gdje su podaci, tko radi kopije i što se događa s podacima na kraju suradnje.
Česta pitanja
Je li cloud siguran?
Fizička sigurnost velikih podatkovnih centara obično je bolja od servera u uredu. Tipični propusti su na strani korisnika: slaba lozinka, prijava bez dvofaktorske autentifikacije ili pohrana koja je slučajno ostala javna. Oblak je siguran koliko i postavke koje ste u njemu napravili.
Je li Google Drive cloud computing?
Jest. Drive, Dropbox ili OneDrive su usluge pohrane u oblaku koje koristite po modelu SaaS. Podaci su na serverima pružatelja, a vi im pristupate preko interneta s bilo kojeg uređaja.
Gdje su fizički moji podaci?
Ovisi o regiji koju ste odabrali ili koju je pružatelj postavio. Veliki pružatelji imaju regije u više država EU-a, a lokaciju možete vidjeti i odabrati u postavkama ili ugovoru. Kod SaaS programa podatak o lokaciji obično stoji u ugovoru o obradi podataka.
Što je cloud hosting?
To je hosting koji umjesto jednog fizičkog servera koristi skup servera u oblaku. Stranica može dobiti više resursa kad naraste promet, a kvar jednog servera ne mora značiti pad stranice. Naplata je ponekad fiksna, a ponekad po potrošnji, pa provjerite što paket točno uključuje.
Povezani pojmovi
SaaS
Softver koji se ne kupuje ni instalira, nego se koristi preko preglednika uz mjesečnu ili godišnju pretplatu. Servere, sigurnost i ažuriranja vodi dobavljač.
Hosting
Usluga koja drži datoteke i bazu vaše web stranice na serveru dostupnom 24/7. Snaga i lokacija servera utječu na TTFB, a time i na brzinu stranice.
VPS
Virtualni privatni server: dio fizičkog servera s vlastitim zajamčenim resursima i root pristupom, između dijeljenog hostinga i zasebnog servera.
CDN
Mreža servera koja isporučuje kopiju vaše stranice s lokacije najbliže posjetitelju. Skraćuje učitavanje i štiti od naglih navala prometa.
Backup
Sigurnosna kopija datoteka i baze podataka web stranice, pohranjena izvan njezina servera. Ono što stranicu vraća nakon napada, kvara ili neuspjelog ažuriranja.
NIS2
EU direktiva o kibernetičkoj sigurnosti koja srednjim i velikim tvrtkama u ključnim sektorima propisuje mjere zaštite i rokove za prijavu incidenata.
