Elektronički potpis (e-potpis) su podaci u elektroničkom obliku kojima potpisnik potvrđuje dokument, na isti način na koji vlastoručnim potpisom potvrđuje papir. Pravila za cijelu Europsku uniju postavlja uredba eIDAS (EU) br. 910/2014, pa potpis valjan u Hrvatskoj vrijedi i u ostalim članicama. Najvišu razinu, kvalificirani elektronički potpis, zakon izjednačava s vlastoručnim.
Kako elektronički potpis radi
Napredni i kvalificirani potpis počivaju na paru ključeva. Privatni ključ ima samo potpisnik, na čipu osobne iskaznice, na USB uređaju ili u zaštićenom spremištu pružatelja usluge u oblaku. Javni ključ je upisan u certifikat koji izdaje pružatelj usluga povjerenja i koji potvrđuje čiji je ključ.
Kod potpisivanja program iz dokumenta izračuna sažetak (hash), kratak niz znakova koji se promijeni i kad se u dokumentu promijeni jedan zarez. Taj se sažetak zaključa privatnim ključem i ugradi u datoteku zajedno s certifikatom. Tko otvori dokument, njegov program javnim ključem provjeri dvije stvari: odgovara li sažetak sadržaju i je li certifikat valjan i izdan od pouzdanog pružatelja.
Uredba eIDAS definira elektronički potpis vrlo široko: podaci u elektroničkom obliku koje potpisnik koristi za potpisivanje. Zato pod taj pojam potpada i ime utipkano na dnu e-poruke.
Tri razine prema uredbi eIDAS
| Razina | Primjer | Što jamči | Pravni učinak |
|---|---|---|---|
| Obični | ime na dnu e-poruke, skenirani potpis, klik na „Prihvaćam” | gotovo ništa o tome tko je potpisao | sud ga ne smije odbaciti samo zato što je elektronički, ali dokaznu snagu procjenjuje |
| Napredni | potpis certifikatom koji nije kvalificiran ili nije izrađen kvalificiranim uređajem | vezan uz potpisnika, svaka kasnija izmjena se vidi | kao i obični, ovisi o procjeni |
| Kvalificirani | potpis s osobnom iskaznicom, FINA-inim USB uređajem ili kvalificiranim potpisom u oblaku | napredni potpis na kvalificiranom certifikatu, izrađen kvalificiranim sredstvom | jednak vlastoručnom potpisu u cijeloj EU |
Članak 26. uredbe navodi četiri uvjeta za napredni potpis: na nedvojben je način povezan s potpisnikom, omogućuje njegovu identifikaciju, izrađen je podacima koje potpisnik drži pod isključivom kontrolom i povezan je s dokumentom tako da se svaka naknadna izmjena može otkriti. Članak 25. kaže da kvalificirani potpis ima jednak pravni učinak kao vlastoručni i da ga priznaju sve države članice.
Elektronički potpis i elektronički pečat
Potpis uvijek pripada fizičkoj osobi. Tvrtka kao pravna osoba ne potpisuje, nego pečatira: elektronički pečat služi da dokaže izvor i cjelovitost dokumenta, primjerice da je račun ili potvrda stvarno izašla iz sustava te tvrtke. Za kvalificirani elektronički pečat uredba predmnijeva cjelovitost podataka i točnost izvora.
Kad direktor potpisuje ugovor u ime tvrtke, koristi svoj osobni ili poslovni potpisni certifikat. Kad sustav automatski izdaje tisuće dokumenata, prikladniji je pečat.
Primjer: potpisivanje ugovora o izradi web stranice
Recimo da obrt iz Splita i agencija iz Zagreba potpisuju ugovor o izradi web stranice, a nitko ne želi putovati ni slati papire poštom.
- Agencija pošalje ugovor u PDF-u i dogovori da ga obje strane potpisuju kvalificiranim potpisom.
- Vlasnica obrta otvori PDF u programu za potpisivanje, odabere potpisni certifikat s osobne iskaznice ili iz aplikacije u oblaku i potvrdi PIN-om.
- Datoteku pošalje natrag, a direktor agencije doda svoj potpis. Drugi potpis ne kvari prvi, jer PDF sprema svaki potpis kao novu verziju.
- Obje strane provjere dokument u validatoru, primjerice na adresi epotpis.rdd.hr/validacija koju preporučuje gov.hr.
Validator za svaki potpis prikaže podatke ovakvog oblika (imena su izmišljena):
| Polje | Prvi potpis | Drugi potpis |
|---|---|---|
| Potpisnik | Ana Kovač | Ivan Marić |
| Vrsta | kvalificirani elektronički potpis | kvalificirani elektronički potpis |
| Izdavatelj certifikata | kvalificirani pružatelj usluga povjerenja | kvalificirani pružatelj usluga povjerenja |
| Vrijeme potpisa | 3. 11. 2026. u 10:42 | 3. 11. 2026. u 14:05 |
| Dokument mijenjan nakon potpisa | ne | ne |
Ako netko nakon potpisa promijeni samo iznos u ugovoru, validator pokaže da potpis više ne odgovara sadržaju.
Kako do kvalificiranog potpisa u Hrvatskoj
Elektronička osobna iskaznica sadrži potpisni certifikat. Aktivira se uz PIN, a za potpisivanje na računalu trebaju čitač kartica i besplatni program za osobnu iskaznicu.
AKD-ov servis Certilia nudi kvalificirani potpis u oblaku, na mobitelu, bez kartice u čitaču pri svakom potpisu. Temelji se na certifikatima kakvi su na osobnoj iskaznici, a AKD na stranici mobile.eid.hr nudi zahtjev za besplatni potpisni certifikat u oblaku.
FINA izdaje napredne i kvalificirane certifikate na USB kriptouređaju, za građane i za poslovne subjekte, a uz njih nudi Fina e-Potpis Oblak, kvalificirani potpis na bilo kojem uređaju bez USB uređaja.
Provedbu uredbe u Hrvatskoj uređuje Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 910/2014 (NN 62/17), kojim je prestao važiti stari Zakon o elektroničkom potpisu. Nadzor nad pružateljima usluga povjerenja provodi ministarstvo nadležno za gospodarstvo. Potpisnik je dužan čuvati sredstva za potpis od tuđe uporabe i odmah zatražiti opoziv certifikata ako ih izgubi.
eIDAS 2 i europska lisnica za digitalni identitet
Uredba (EU) 2024/1183, poznata kao eIDAS 2, stupila je na snagu 20. svibnja 2024. i dopunjuje pravila iz 2014. Glavna novost je europska lisnica za digitalni identitet, aplikacija u kojoj će građani i tvrtke držati osobne podatke i potvrde i dokazivati identitet u cijeloj Uniji. Svaka država članica mora ponuditi barem jednu lisnicu u roku od 24 mjeseca od stupanja na snagu provedbenih akata, a Europska komisija taj rok navodi kao kraj 2026.
Lisnica mora svim fizičkim osobama automatski i besplatno omogućiti potpisivanje kvalificiranim elektroničkim potpisom. Države smiju besplatnu uporabu ograničiti na neprofesionalne svrhe. Za Hrvatsku je obveza ista kao za ostale članice, a koja će aplikacija tu ulogu preuzeti, vrijedi provjeriti na gov.hr kad bude objavljena.
Česte greške
Ispis potpisanog dokumenta poništava potpis. Gov.hr to izričito navodi: pravni učinak ostaje u elektroničkoj datoteci, a otisak na papiru ga ne prenosi. Druga česta greška je slika potpisa zalijepljena u PDF, koja izgleda službeno, a zapravo je obični potpis. Treća je izmjena dokumenta nakon potpisivanja, makar samo zbog ispravka tipfelera. Četvrta je istekli ili opozvani certifikat, koji validator prijavi kao nevaljan potpis.
Potpis nije šifriranje
Potpisani dokument može pročitati svatko tko ga otvori, ali ga ne može neprimjetno izmijeniti. Za tajnost sadržaja služi enkripcija. Prijava u aplikaciju s kodom iz mobitela, dvofaktorska autentifikacija, dokazuje tko se prijavljuje, ali ne potpisuje dokument. Na istom načelu kao e-potpis radi DKIM, koji potpisuje e-poštu vaše domene, kako je opisano pod SPF, DKIM i DMARC. Certifikati potpisuju i poruke koje programi razmjenjuju bez čovjeka, primjerice kod fiskalizacije i razmjene eRačuna između pristupnih točaka, ali tamo potpisuje program, a osoba ne mora ništa učiniti.
Česta pitanja
Vrijedi li ugovor potpisan elektronički?
Vrijedi. Uredba eIDAS zabranjuje odbacivanje potpisa samo zato što je elektronički, a kvalificirani potpis ima jednak učinak kao vlastoručni. Iznimke postoje za pravne poslove za koje zakon traži poseban oblik, primjerice javnobilježnički akt.
Kako aktivirati potpis na osobnoj iskaznici?
Trebaju vam PIN-ovi koje ste dobili uz iskaznicu, čitač kartica i program za osobnu iskaznicu. Upute i video nalaze se na gov.hr. Alternativa bez čitača je potpis u oblaku preko mobilne aplikacije.
Je li skenirani potpis elektronički potpis?
Jest, ali obični. Ne dokazuje tko ga je stavio i lako se kopira na drugi dokument. Za ugovore, ponude i zahtjeve prema državnim tijelima koristite kvalificirani.
Kako provjeriti je li potpis valjan?
Otvorite dokument u validatoru, primjerice onom koji preporučuje gov.hr, ili u programu za čitanje PDF-a koji prikazuje potpise. Provjera pokazuje tko je potpisao, kada, je li certifikat bio valjan i je li dokument mijenjan nakon potpisa.
Povezani pojmovi
Enkripcija
Pretvaranje podataka u oblik koji može pročitati samo onaj tko ima ključ. Štiti lozinke, plaćanja i poruke dok putuju internetom i dok su pohranjeni.
Dvofaktorska autentifikacija
Prijava koja uz lozinku traži i drugi dokaz identiteta, najčešće kod iz aplikacije ili SMS-a. Ukradena lozinka tada sama nije dovoljna za ulazak u račun.
OIB
Osobni identifikacijski broj: jedanaest znamenki kojima se u Hrvatskoj identificira osoba ili tvrtka na računima i u poslovnim odnosima.
eRačun
Račun u strukturiranom elektroničkom formatu (EN 16931) koji se razmjenjuje kroz ovlaštenog posrednika. Od 2026. obvezan za B2B u Hrvatskoj.
SPF, DKIM i DMARC
Tri DNS zapisa kojima poslužitelji primatelja provjeravaju da e-poštu s vaše domene šaljete upravo vi. Bez njih ponude i računi lako završe u spamu.
GDPR
Europska uredba o zaštiti osobnih podataka. Traži pravnu osnovu za svaku obradu, jasnu politiku privatnosti i poštivanje prava na uvid i brisanje.
