Općenito

ESG

ESG izvještavanje · Izvještavanje o održivosti

Okvir za ocjenu tvrtke prema utjecaju na okoliš (E), odnosu prema ljudima (S) i načinu upravljanja (G). Na njemu se temelji izvještavanje o održivosti.

ESG je okvir za ocjenu tvrtke prema onome što ne piše u bilanci: kako utječe na okoliš, kako se odnosi prema ljudima i kako se njome upravlja. Kratica dolazi od engleskih riječi environmental, social i governance. Na ESG podacima temelji se izvještaj o održivosti, koji u EU-u propisuje Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD).

Sam pojam nastao je u financijama. Ulagatelji i banke htjeli su znati nosi li tvrtka rizike koje financijski izvještaj ne pokazuje, primjerice ovisnost o skupoj energiji, visoku fluktuaciju radnika ili slab nadzor nad upravom. Danas ESG podatke traže i kupci, osobito velike tvrtke od svojih dobavljača.

Što obuhvaćaju E, S i G

Svako slovo pokriva skupinu tema. Popis nije zatvoren, a tvrtka izvještava o onome što je za nju bitno.

PodručjeTipične temePrimjer podatka
E, okolišenergija, emisije stakleničkih plinova, voda, otpad, ambalaža, bioraznolikostpotrošnja struje u MWh, tone otpada
S, ljudiuvjeti rada, sigurnost, plaće, obrazovanje, ljudska prava u lancu opskrbe, odnos prema zajednicibroj ozljeda na radu, sati obuke po radniku
G, upravljanjevlasništvo i nadzor, sprječavanje korupcije, etika poslovanja, zaštita podatakapostoji li pisana antikorupcijska politika

Teme iz G-a često se preklapaju s drugim propisima. Zaštita osobnih podataka dio je GDPR-a, a kibernetička sigurnost za dio tvrtki dolazi iz NIS2. U ESG izvještaju se o njima ne piše ponovno sve, nego se navodi kako tvrtka njima upravlja.

Dvostruka materijalnost

Europski standardi traže da tvrtka gleda u dva smjera. Prvi je utjecaj tvrtke na ljude i okoliš, na primjer emisije iz vlastitog voznog parka. Drugi je utjecaj okoliša i društva na tvrtku, na primjer suša koja diže cijenu sirovine ili manjak radnika. Tema je bitna, odnosno materijalna, ako je važna u barem jednom smjeru. Ta procjena odlučuje o čemu se u izvještaju piše, pa se tvrtka koja je preskoči lako izgubi u podacima koji nikome ne trebaju.

Tko mora izvještavati nakon Omnibusa

CSRD je donesen kao Direktiva (EU) 2022/2464 i trebao je obuhvatiti velik broj tvrtki u valovima. Komisija je u veljači 2025. predstavila paket pojednostavljenja Omnibus I, a iz njega je nastala Direktiva (EU) 2026/470, objavljena u Službenom listu EU-a 26. veljače 2026. Ona je krug obveznika znatno suzila: izvještaj o održivosti moraju sastavljati tvrtke s više od 1.000 radnika i netoprihodom većim od 450 milijuna eura. Za tvrtke izvan EU-a mjerilo je netoprihod u Uniji veći od 450 milijuna eura.

Hrvatska je to prenijela izmjenama Zakona o računovodstvu, objavljenima u Narodnim novinama 59/26 od 9. lipnja 2026. Prema Ministarstvu financija, tvrtke iz prvog kruga koje nove kriterije ne zadovoljavaju oslobođene su izvještavanja za poslovne godine 2025. i 2026. Ministarstvo na svojim stranicama objavljuje popis obveznika, pa svaka tvrtka može provjeriti je li na njemu.

Mijenjaju se i sami standardi. Revidirani europski standardi izvještavanja o održivosti (ESRS) objavljeni su kao Delegirana uredba (EU) 2026/1563 i na snazi su od 10. studenoga 2026. Broj obveznih podatkovnih točaka smanjen je za više od 60 %. Primjenjuju se za poslovne godine od 1. siječnja 2027., pa prvi izvještaji po njima izlaze 2028. Ministarstvo financija navodi da ih hrvatski obveznici primjenjuju već za poslovnu godinu 2026.

Što to znači za male i srednje dobavljače

Mala ili srednja tvrtka u pravilu nema zakonsku obvezu izvještavanja. ESG ipak stiže do nje preko kupaca: velika tvrtka mora izvijestiti i o svom lancu vrijednosti, pa šalje upitnike dobavljačima. Takve upitnike šalju i banke kod kredita.

Tu je Omnibus postavio granicu. Delegiranom uredbom (EU) 2026/1560, na snazi od 24. rujna 2026., uveden je dobrovoljni standard izvještavanja za tvrtke koje nisu obveznici. On je ujedno ograničenje za lanac vrijednosti: obveznik od partnera s najviše 1.000 zaposlenih ne smije tražiti podatke izvan tog standarda. Standard se temelji na ranijem dobrovoljnom standardu za MSP (VSME) iz Preporuke Komisije (EU) 2025/1710 i zadržava osnovni i prošireni modul.

Za B2B dobavljača to je praktično. Dovoljno je jednom pripremiti podatke iz osnovnog modula i slati ih svakom kupcu koji ih traži.

Primjer: osnovni podaci jednog dobavljača

Recimo da stolarija s 40 zaposlenih isporučuje namještaj hotelskom lancu, koji traži ESG podatke za svoj izvještaj. Brojke su izmišljene za primjer.

PodatakVrijednost u primjeruOdakle ga uzeti
Potrošnja električne energije180 MWh godišnjeračuni opskrbljivača
Potrošnja dizela za kombije9.000 litaraevidencija goriva
Emisije iz struje (opseg 2)180.000 kWh × 0,2 kg CO₂e/kWh = 36 t CO₂efaktor emisije opskrbljivača
Otpad35 t piljevine, od toga 30 t predano na peletiranjeprateći listovi za otpad
Zaposleni40, od toga 34 na neodređenokadrovska evidencija
Ozljede na radu2 lakše ozljedeevidencija zaštite na radu
Sati obuke12 sati po radnikuevidencija obuka
Antikorupcijska politikada, usvojena 2025.interni akt

Faktor od 0,2 kg CO₂e po kWh ovdje je samo za račun. Stvarni faktor ovisi o opskrbljivaču i izvorima energije, pa ga treba uzeti iz njegovih podataka. Sve u tablici već postoji u knjigovodstvu i kadrovskoj službi. Posao je skupiti to na jedno mjesto jednom godišnje.

ESG i komunikacija

ESG podaci često završe na webu, u ponudama i na društvenim mrežama. Tu vrijede druga pravila. Tvrdnja o okolišu prema potrošačima mora biti konkretna i dokaziva, inače je greenwashing, a od 27. rujna 2026. opće tvrdnje bez dokaza zabranjuje Zakon o zaštiti potrošača. Ako tvrtka svoje podatke objavljuje, trebaju se slagati s onim što o sebi govori u odnosima s javnošću i kroz brending.

Česte pogreške

Prva je pogreška miješati ESG ocjenu i ESG izvještaj. Ocjenu daju agencije za rejting i banke, svaka po svojoj metodologiji, pa ista tvrtka može imati različite ocjene. Izvještaj je dokument koji tvrtka sama sastavlja po standardu.

Druga je pretpostaviti da malu tvrtku ESG ne zanima. Obveze možda nema, ali kupac koji ne dobije podatke može izabrati dobavljača koji ih ima.

Treća je izvještaj pun politika bez brojki. Rečenica „brinemo o okolišu” ne govori ništa. Potrošnja energije po godinama govori.

Česta pitanja

Mora li moja mala tvrtka izraditi ESG izvještaj?

U pravilu ne. Zakonska obveza od 2027. vrijedi za tvrtke s više od 1.000 radnika i netoprihodom većim od 450 milijuna eura. Mala tvrtka može izvještavati dobrovoljno, najčešće zato što to traže kupci ili banka.

Što je VSME?

VSME je dobrovoljni standard izvještavanja o održivosti za mala i srednja poduzeća. Komisija ga je 2025. objavila kao preporuku, a 2026. na njemu je temeljila dobrovoljni standard iz Delegirane uredbe (EU) 2026/1560. Ima osnovni modul s temeljnim podacima i prošireni za tvrtke koje žele više.

Smije li kupac tražiti više podataka od dobrovoljnog standarda?

Obveznik izvještavanja ne smije od partnera s najviše 1.000 zaposlenih tražiti informacije izvan dobrovoljnog standarda. Dobavljač može dati i više, ali na to nije dužan.

Koja je razlika između ESG-a i društveno odgovornog poslovanja?

Društveno odgovorno poslovanje opisuje što tvrtka radi za zajednicu i okoliš, često kroz donacije i projekte. ESG je uži i mjerljiviji: skup podataka i rizika po kojima se tvrtka može usporediti s drugima.

Spremni za rast vašeg poslovanja?

Dogovorimo kratki razgovor. Pregledat ćemo vašu web stranicu, oglase, SEO i recenzije te vam poslati pisani plan, bez obzira angažirate li nas ili ne.