Web

HTML

HyperText Markup Language · HTML kod

HyperText Markup Language: jezik kojim je napisana struktura web stranice. Označava što je naslov, odlomak, slika ili poveznica, ne izgled.

HTML (HyperText Markup Language) je jezik kojim je napisana struktura web stranice. Oznake govore pregledniku što je naslov, što odlomak, što slika, a što poveznica. Kako sve to izgleda određuje CSS, a ponašanje stranice JavaScript.

Kako HTML radi

HTML dokument je običan tekst u kojem su dijelovi sadržaja omotani oznakama, takozvanim tagovima. Oznaka <p> otvara odlomak, a </p> ga zatvara, i zajedno sa sadržajem između njih čine element. Elementi se gnijezde jedan u drugi, pa nastaje stablo: dokument sadrži tijelo, tijelo glavni dio, a glavni dio naslove i odlomke.

Atributi elementu dodaju podatke. U <a href="/kontakt/"> atribut href kaže kamo poveznica vodi, a kod slike atribut alt opisuje što je na njoj. Preglednik pročita dokument, iz njega sagradi stablo i tek onda primijeni CSS i pokrene skripte.

HTML je 1990. definirao Tim Berners-Lee, tada u CERN-u. Danas ga kao HTML Living Standard održava WHATWG, a W3C i WHATWG su se 2019. dogovorili da postoji samo jedna inačica standarda. Zato se naziv HTML5 još čuje u govoru, ali standard nema broj verzije koji bi se mijenjao.

Primjer: mali HTML dokument

Ovo je cijela početna stranica izmišljene keramičke radionice, skraćena na bitno:

<!DOCTYPE html>
<html lang="hr">
<head>
  <meta charset="utf-8">
  <meta name="viewport" content="width=device-width, initial-scale=1">
  <title>Ručno rađene šalice | Keramička radionica</title>
  <meta name="description" content="Šalice i zdjele iz male radionice, dostava po Hrvatskoj.">
  <link rel="canonical" href="https://primjer.hr/">
</head>
<body>
  <header>
    <nav>
      <a href="/proizvodi/">Proizvodi</a>
      <a href="/kontakt/">Kontakt</a>
    </nav>
  </header>
  <main>
    <h1>Ručno rađene šalice</h1>
    <p>Svaku šalicu oblikujemo i pečemo u vlastitoj radionici.</p>
    <img src="/slike/salica.webp" alt="Plava šalica s oslikanim cvijetom" width="800" height="600">
    <form action="/newsletter/" method="post">
      <label for="email">E-adresa</label>
      <input id="email" name="email" type="email" required>
      <button type="submit">Prijavi se</button>
    </form>
  </main>
  <footer>
    <p>Keramička radionica, Varaždin</p>
  </footer>
</body>
</html>

Što radi koji dio:

  • <!DOCTYPE html> kaže pregledniku da je riječ o modernom HTML-u. Bez njega preglednik prelazi u stari način rada i neke stvari iscrtava drukčije.
  • lang="hr" označava jezik. Čitač ekrana prema njemu bira hrvatski izgovor, a preglednik zna treba li ponuditi prijevod.
  • <meta charset="utf-8"> određuje kodiranje znakova. O njemu ovise č, ć, š, ž i đ.
  • viewport govori mobitelu da stranicu prikaže u širini svog ekrana. Bez njega mobitel pokaže umanjenu verziju za računalo.
  • <title> i description su tekstovi koje Google najčešće uzima za naslov i opis rezultata.
  • canonical označava glavnu adresu kad isti sadržaj postoji na više adresa.
  • width i height na slici rezerviraju mjesto prije nego što se slika učita, pa se tekst ispod ne pomiče.
  • <label for="email"> vezuje natpis uz polje, pa čitač ekrana izgovori „E-adresa” kad korisnik dođe do njega.

Semantički elementi

Semantički elementi govore što dio stranice jest, a ne kako izgleda. <header> je zaglavlje, <nav> navigacija, <main> glavni sadržaj (samo jedan po stranici), <article> samostalna cjelina poput članka ili proizvoda, <section> tematski dio s vlastitim naslovom, <aside> sporedni sadržaj, a <footer> podnožje.

Naslovi od <h1> do <h6> tvore hijerarhiju. Stranica obično ima jedan <h1> s glavnom temom, ispod njega <h2> za poglavlja i <h3> za njihove dijelove. Razina se bira po strukturi, ne po veličini slova. Ako naslov treba biti manji, to se rješava CSS-om.

Isto vrijedi za gumbe i poveznice. Poveznica vodi na drugu adresu, a gumb pokreće radnju na istoj stranici. Element <div> kojem je JavaScript dodao klik izgleda kao gumb, ali ga tipkovnica i čitač ekrana ne prepoznaju kao gumb. Tablica služi za tablične podatke, nikako za raspored stranice.

HTML i pristupačnost

Većina pristupačnosti web stranice počinje u HTML-u, prije ikakvog dizajna. Čitač ekrana ne vidi stranicu, nego čita njezino stablo elemenata: naslove, područja, opise slika, natpise polja i nazive gumba. Ako je struktura točna, slijepa osoba skače s naslova na naslov i ispuni obrazac bez pomoći. Ako je sve složeno od <div> elemenata, stranica je za nju zid teksta.

Osnovni popis je kratak. Jezik na elementu <html>, smislen alt tekst na slikama koje nose informaciju i prazan alt="" na ukrasnima, <label> uz svako polje obrasca, pravi <button> za radnje i naslovi bez preskakanja razina.

U Hrvatskoj je to za dio poslovanja i zakonska obveza. Zakon o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga (NN 89/25), kojim je preuzet Europski akt o pristupačnosti, stupio je na snagu 28. lipnja 2025. i među uslugama koje obuhvaća navodi usluge e-trgovine, dakle i webshopove. Ispravan HTML nije cijela usklađenost, ali bez njega usklađenost nije moguća.

Oznake koje utječu na SEO

Tražilica sve što zna o stranici zna iz HTML-a. Oznake koje se najčešće provjeravaju:

  • <title>, jedan od jačih signala o temi stranice i najčešći izvor naslova u rezultatima pretrage
  • <meta name="description">, odnosno meta opis, koji ne utječe na rang, ali utječe na to hoće li netko kliknuti
  • <link rel="canonical">, glavna adresa sadržaja koji postoji na više adresa
  • <meta name="robots">, s uputama poput noindex za stranice koje ne smiju u indeks
  • <link rel="alternate" hreflang="…">, veza između jezičnih verzija iste stranice
  • naslovi od <h1> do <h3>, koji pokazuju strukturu teme
  • poveznice i njihov anchor tekst, koji tražilici opisuje odredište
  • schema markup, strukturirani podaci koji se u kod dodaju kao zaseban blok, najčešće u formatu JSON-LD

Neke oznake su nekad bile važne, a više nisu. Google u svojoj dokumentaciji izričito piše da oznaku <meta name="keywords"> ne koristi i da ona nema nikakav utjecaj na indeksiranje i rangiranje.

Hrvatska slova i kodiranje

Stranica mora deklarirati UTF-8 i jezik hr. Ako kodiranje ne odgovara, umjesto č i š pojave se nizovi poput Å¡. To se najčešće vidi nakon selidbe stranice, uvoza starije baze ili teksta zalijepljenog iz Worda. Šteta je dvostruka: posjetitelj vidi nečitljiv tekst, a tražilica indeksira iskrivljene riječi koje nitko ne pretražuje.

Druga hrvatska zamka su adrese. Dijakritički znakovi u URL-u rade, ali se pri kopiranju pretvaraju u nizove poput %C4%8D, pa se adrese obično pišu bez kvačica.

Česte greške

Najčešća je naslov odabran po veličini: urednik u CMS-u označi rečenicu kao <h2> jer želi veća slova, a struktura stranice se raspadne. Druga je sadržaj koji postoji samo kao slika, primjerice cjenik ili radno vrijeme u JPG-u, koji ni tražilica ni čitač ekrana ne mogu pročitati. Treća je tekst koji na stranicu tek naknadno ubacuje JavaScript, pa ga u izvornom HTML-u nema.

Kod u CMS-u ne morate pisati, ali ga je korisno znati pročitati. Izvor stranice pokazuje stvarnu razinu naslova, opise slika i ono što tražilica dobije prije nego što se skripte izvrše. Većina sustava dopušta i ručni ispravak koda kad tema nešto ne predvidi.

Česta pitanja

Je li HTML programski jezik?

Nije. HTML je jezik za označavanje: opisuje što je što, ali ne zna računati, ponavljati radnje ni donositi odluke. To rade JavaScript u pregledniku ili kod na serveru. Zato se osnove HTML-a uče brzo, a programiranje dulje.

Koja je razlika između HTML-a i CSS-a?

HTML određuje sadržaj i strukturu, CSS izgled. Ista HTML stranica s drugim CSS-om može izgledati potpuno drukčije, a da se nijedna riječ ne promijeni.

Što je HTML5?

Naziv za modernu generaciju HTML-a koja je donijela semantičke elemente, ugrađeni video i zvuk te nove vrste polja u obrascima. Standard se danas ne broji verzijama, nego ga WHATWG stalno dopunjuje kao HTML Living Standard, pa je HTML5 više naziv iz govora nego službena verzija.

Kako vidjeti HTML neke stranice?

U pregledniku desni klik i „Prikaži izvor stranice” pokazuju HTML kakav je stigao sa servera. Alati za razvoj, koji se otvaraju tipkom F12, pokazuju stablo nakon što su se skripte izvršile. To je korisno kad tražite tekst koji dodaje JavaScript.

Spremni za rast vašeg poslovanja?

Dogovorimo kratki razgovor. Pregledat ćemo vašu web stranicu, oglase, SEO i recenzije te vam poslati pisani plan, bez obzira angažirate li nas ili ne.