Web

JavaScript

JS · JS

Programski jezik koji stranici dodaje ponašanje: filtere, slidere, obrasce i skripte za praćenje. Preglednik ga izvršava nakon što učita HTML.

JavaScript je programski jezik koji web stranici daje ponašanje. HTML određuje što je na stranici, CSS kako to izgleda, a JavaScript što se događa kad posjetitelj klikne, nešto upiše ili pomakne prst. Filteri u webshopu, košarica koja se puni bez ponovnog učitavanja, prozor za razgovor i gotovo svaka skripta za mjerenje napisani su u njemu.

Kako JavaScript radi na stranici

Preglednik čita HTML odozgo prema dolje. Kad naiđe na oznaku <script>, preuzme skriptu i izvrši je. Skripta zatim može mijenjati stranicu dok je otvorena: sakriti ili prikazati dio sadržaja, provjeriti je li e-mail u obrascu ispravno upisan, poslati podatke serveru i ubaciti odgovor bez ponovnog učitavanja. Sve to pokreću događaji poput klika, pomicanja stranice ili slanja obrasca.

Taj posao preglednik obavlja na jednoj glavnoj dretvi (main thread), istoj na kojoj iscrtava stranicu i obrađuje dodire. Dok se izvršava dugačka skripta, stranica ne može odgovoriti na klik. Zato previše JavaScripta usporava stranicu i kad je sve već preuzeto.

JavaScript ne radi samo u pregledniku. Isti jezik pokreće i servere (Node.js), pa se u razgovoru o frontendu i backendu pojavljuje s obje strane. Unatoč imenu, s Javom nema puno veze. Ime potječe iz sredine devedesetih, kad je Java bila u modi, a jezici su se otad razvijali potpuno odvojeno.

HTML, CSS i JavaScript: tko što radi

SlojZadatakPrimjerAko zakaže
HTMLsadržaj i strukturanaslov, tekst, poveznice, obrazacstranice nema
CSSizgledboje, raspored, prilagodba mobitelusadržaj je tu, ali neuredan
JavaScriptponašanjefilter proizvoda, galerija, slanje obrasca bez osvježavanjaovisi o tome koliko je sadržaja prepušteno skripti

Zadnji stupac važan je za svaku odluku o stranici. Dobro složena stranica i bez JavaScripta prikazuje tekst, slike i poveznice, a skripte samo dodaju udobnost. Stranica kojoj JavaScript crta cijeli sadržaj ostaje prazna kad skripta ne prođe. Za to nije potrebna velika greška: dovoljno je da se dodatak treće strane ne učita ili da ga zaustavi blokator oglasa.

Primjer: kako se skripta učitava

Način na koji je skripta ubačena odlučuje koliko će zadržati prikaz stranice. Tri česta oblika:

<!-- zaustavlja obradu HTML-a dok se skripta ne preuzme i izvrši -->
<script src="/js/galerija.js"></script>

<!-- preuzima se usporedo, izvršava nakon obrade HTML-a, redom kojim je navedena -->
<script src="/js/galerija.js" defer></script>

<!-- preuzima se usporedo, izvršava čim stigne, bez zajamčenog redoslijeda -->
<script src="https://analitika.example/oznaka.js" async></script>

Recimo da početna stranica malog webshopa učitava ove skripte. Brojke su zamišljene, za ilustraciju:

SkriptaVeličinaTreba li odmah?Bolje rješenje
tema i izbornik90 KBdadefer
galerija na dnu stranice60 KBneučitati kad se posjetitelj približi galeriji
prozor za razgovor300 KBneučitati nakon klika na ikonu
upravitelj oznaka s pet oznaka250 KBdjelomičnoasync, oznake za mjerenje tek nakon pristanka
stari klizač koji se više ne koristi70 KBneukloniti

Od 770 KB skripti za prvi prikaz stvarno treba oko 90 KB. Ostatak se može odgoditi ili ukloniti, a posjetitelj ne vidi nikakvu razliku osim brže stranice. Ovakav popis dobra je prva vježba za svaku WordPress stranicu, gdje svaki plugin često donosi vlastitu skriptu, pa i na stranice na kojima se ne koristi.

Marketinške skripte i pristanak

Piksel, Google Tag Manager, analitika i alati za snimanje posjeta ubacuju se kao JavaScript. Svaki od njih troši vrijeme preglednika i svaki šalje podatke nekome izvan vaše stranice.

U Hrvatskoj pravilo za to postavlja Zakon o elektroničkim komunikacijama. Članak 43. stavak 4. dopušta pohranu podataka na uređaj korisnika i pristup tim podacima samo uz njegovu privolu, nakon jasne i potpune obavijesti o svrsi. Iznimka je ono što je tehnički nužno za prijenos komunikacije ili za uslugu koju je korisnik izričito zatražio, recimo košarica u webshopu. Skripte koje postavljaju kolačiće za mjerenje i oglašavanje zato se ne smiju pokrenuti prije pristanka. Tehnički to rješavaju upravitelj oznaka i Consent Mode. Redoslijed, prvo pristanak pa skripta, redovan je dio posla kad postavljamo mjerenje na stranici.

JavaScript i SEO

Google stranice s JavaScriptom obrađuje u tri faze: dohvaćanje, iscrtavanje (rendering) i indeksiranje. Nakon dohvaćanja stranica čeka u redu za iscrtavanje. Prema Googleovoj dokumentaciji to obično traje nekoliko sekundi, ali može potrajati i dulje. Sadržaj koji nastaje tek izvršavanjem skripte Google vidi tek u tom drugom koraku.

Iz Googleovih uputa proizlaze tri pravila za svaku stranicu:

  • Poveznice moraju biti oznake <a> s atributom href. Element koji na drugu stranicu vodi samo preko onclick Google ne prepoznaje kao poveznicu.
  • Različiti sadržaji trebaju različite adrese, a ne fragmente iza znaka #.
  • Canonical i meta oznake najbolje je postaviti u početnom HTML-u. Ako ih JavaScript naknadno promijeni u nešto drugo, Google dobiva dvije oprečne upute.

Drugi pretraživači i AI alati koji čitaju web ne izvršavaju svi JavaScript jednako temeljito, pa je sadržaj u početnom HTML-u sigurniji za sve njih. Provjera je jednostavna: usporedite izvorni kod stranice (Ctrl+U) s onim što vidite u pregledniku. Što više važnog teksta nedostaje u izvornom kodu, to stranica više ovisi o iscrtavanju.

Utjecaj na brzinu

Teške skripte drže glavnu dretvu zauzetom: stranica izgleda gotovo, ali ne reagira na dodir. To mjeri INP, metrika odziva iz Core Web Vitals. Dobar rezultat je do 200 milisekundi, iznad 500 milisekundi odziv je loš, a ocjenjuje se po 75. percentilu stvarnih posjeta. JavaScript usporava i prikaz glavnog sadržaja kad skripta tek treba iscrtati naslov ili sliku, ili kad alat za A/B testiranje drži stranicu skrivenom dok se ne učita.

Najveći teret obično dolazi iz dodataka i skripti trećih strana, rjeđe iz koda same stranice. Pomaže redoslijed iz primjera gore: ukloniti nekorišteno, odgoditi sve što nije potrebno za prvi prikaz, a widgete učitati tek kad ih korisnik zatraži.

Česte greške

  • Sadržaj koji se pojavljuje tek nakon klika ili pomicanja, recimo opisi proizvoda u karticama koje se učitavaju na zahtjev. Posjetitelj ga vidi, pretraživač možda ne.
  • Ista biblioteka učitana dvaput, jednom iz teme i jednom iz plugina.
  • Skripte u zaglavlju bez defer ili async, koje zadržavaju prikaz cijele stranice.
  • Pogreška u jednoj skripti koja zaustavi ostale, pa prestane raditi obrazac za upit. U konzoli preglednika (F12) takve se pogreške vide crveno, i vrijedi je otvoriti nakon svakog ažuriranja.
  • Nove oznake za mjerenje bez uklanjanja starih, pa se isti događaj šalje dva ili tri puta.

Česta pitanja

Je li JavaScript isto što i Java?

Nije. To su dva različita jezika s različitom namjenom i sintaksom. JavaScript je standardiziran pod imenom ECMAScript, a preglednici ga izvršavaju bez ikakve dodatne instalacije.

Moram li znati JavaScript da bih vodio web stranicu?

Ne morate. Sustavi poput WordPressa i Shopifyja skrivaju kod iza sučelja. Dovoljno je prepoznati kad neki dodatak ubacuje tešku skriptu ili kad pogreška u konzoli blokira obrazac.

Kako vidjeti što ostaje od stranice bez JavaScripta?

U Chromeu otvorite alate za razvojne programere (F12), pritisnite Ctrl+Shift+P, upišite “Disable JavaScript” i osvježite stranicu. Ono što tada ostane vidljivo sadržaj je koji svaki pretraživač sigurno može pročitati.

Usporava li Google Tag Manager stranicu?

Sam spremnik nije velik, ali učitava sve oznake koje u njega dodate. Spora stranica zbog GTM-a obično znači previše oznaka u spremniku. Redovito brisanje oznaka koje se više ne koriste pomaže više od bilo kakvog podešavanja.

Spremni za rast vašeg poslovanja?

Dogovorimo kratki razgovor. Pregledat ćemo vašu web stranicu, oglase, SEO i recenzije te vam poslati pisani plan, bez obzira angažirate li nas ili ne.