Općenito

J.d.o.o.

JDOO · Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću

Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću: oblik tvrtke koji se osniva s temeljnim kapitalom od jednog eura, s jednim članom uprave.

J.d.o.o. je jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću, pojednostavljeni oblik d.o.o.-a koji je u Zakon o trgovačkim društvima uveden 2012. Osniva se s temeljnim kapitalom od najmanje jednog eura, a članovi za dugove društva ne odgovaraju osobnom imovinom. Pravno to nije zaseban oblik društva nego d.o.o. s posebnim pravilima, propisanima u članku 390.a ZTD-a.

Pravila koja vrijede samo za j.d.o.o.

Zakon mu postavlja nekoliko granica koje klasični d.o.o. nema. Društvo smije imati najviše pet članova i samo jednog člana uprave, odnosno jednog direktora. Starije upute često navode tri člana. Važeći tekst, nakon izmjena ZTD-a iz 2019. (NN 40/19), dopušta pet, a obrasci za osnivanje imaju mjesta za pet osnivača.

Temeljni kapital iznosi najmanje 1 euro i mora glasiti na pune eure, kao i svaki poslovni udio. Ulozi se uplaćuju samo u novcu i to u cijelosti, prije prijave za upis u sudski registar. Stvari i prava, primjerice laptop ili vozilo, ne mogu se unijeti kao ulog.

Najveća razlika u svakodnevnom poslovanju su zakonske rezerve. Svake godine društvo u njih mora unijeti četvrtinu dobiti iz godišnjih financijskih izvještaja, umanjene za gubitak iz prethodne godine. Taj novac ostaje u društvu i smije se upotrijebiti samo za povećanje temeljnog kapitala ili za pokriće gubitka. Ako društvu prijeti nesposobnost za plaćanje, skupština se mora odmah sazvati.

Naziv tvrtke mora sadržavati riječi „jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću” ili oznaku „j.d.o.o.”. Broj djelatnosti nije ograničen, a zaposlenika može imati koliko mu treba.

Osnivanje korak po korak

Postoje tri puta. Hrvatski državljani s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj mogu sve obaviti kroz sustav START (start.gov.hr), na jednom mjestu i bez ovjere kod javnog bilježnika. Državljani Hrvatske i EU/EGP-a mogu društvo osnovati i na daljinu preko e-Sudskog registra, ali ostale korake tada rješavaju odvojeno. Treći put, otvoren i strancima, ide preko javnog bilježnika.

Kod fizičkog osnivanja redoslijed izgleda ovako:

  1. Provjera naziva tvrtke u sudskom registru, po želji s nekoliko varijanti.
  2. Javni bilježnik ispunjava propisani obrazac zapisnika: izjavu o osnivanju za jednog osnivača ili društveni ugovor za dva do pet osnivača. Obrazac ujedno vrijedi kao popis članova i izjava direktora da prihvaća imenovanje.
  3. Uplata temeljnog kapitala na prolazni račun u banci ili u FINA-i.
  4. Prijava trgovačkom sudu. Nakon upisa sud dostavlja rješenje o upisu i OIB društva.
  5. Zahtjev Državnom zavodu za statistiku za razvrstavanje prema NKD-u.
  6. Otvaranje poslovnog računa u banci.
  7. Prijave HZMO-u i HZZO-u te upis u registar obveznika poreza na dobit u Poreznoj upravi.

Direktor koji nije osiguran po drugoj osnovi, recimo jer nema ugovor o radu kod drugog poslodavca, mora biti prijavljen na mirovinsko i zdravstveno osiguranje kao član uprave. Iznos doprinosa ovisi o tome je li zaposlen u vlastitom društvu ili negdje drugdje, pa to vrijedi riješiti s knjigovođom prije upisa.

J.d.o.o., d.o.o. ili obrt

J.d.o.o.D.o.o.Obrt
Temeljni kapitalod 1 € do ispod 2.500 €najmanje 2.500 €nema ga
Članovinajviše petbroj nije ograničenobrtnik, fizička osoba
Upravatočno jedan direktorjedan ili više članovaobrtnik sam vodi obrt
Uplata ulogasamo novac, u cijelostinajmanje četvrtina novčanog dijela prije upisa, ulog može biti i u stvarimanema uloga
Zakonske rezervečetvrtina dobiti svake godinenema obveze iz čl. 390.anema ih
Odgovornost za dugoveimovina društvaimovina društvasva imovina obrtnika
Porezporez na dobit: 10 % do 1.000.000 € prihoda, 18 % iznadisto kao j.d.o.o.porez na dohodak ili paušal
Knjigovodstvodvojnodvojnonajčešće jednostavno ili paušalno

Obrt je jednostavniji i jeftiniji za vođenje, ali prema Zakonu o obrtu obrtnik za obveze obrta odgovara cjelokupnom svojom imovinom. J.d.o.o. tu imovinu odvaja od osobne, a cijena je dvojno knjigovodstvo i obveza rezervi. Klasični d.o.o. traži više kapitala na početku, ali nema godišnjeg zadržavanja četvrtine dobiti.

Primjer: od rezervi do d.o.o.-a

Recimo da je jedan osnivač uplatio 200 eura temeljnog kapitala. Brojke su izmišljene i služe samo za ilustraciju računa.

GodinaRezultat iz financijskih izvještajaOsnovica za rezerveU rezerve (¼)Rezerve ukupno
1.dobit 4.000 €4.000 €1.000 €1.000 €
2.gubitak 800 €nema dobiti0 €1.000 €
3.dobit 6.000 €6.000 − 800 = 5.200 €1.300 €2.300 €

Nakon treće godine društvo ima 2.300 eura rezervi i 200 eura kapitala. Ako članovi odluče rezerve pretvoriti u temeljni kapital, on dolazi do 2.500 eura. To se ne događa samo od sebe: treba odluka članova i upis povećanja kapitala u sudski registar, po istim pravilima kao kod svakog d.o.o.-a. Od upisa se na društvo više ne primjenjuju posebna pravila o j.d.o.o.-u, pa nestaje i obveza rezervi. Oznaka j.d.o.o. u nazivu smije ostati.

Isti cilj može se postići i novom uplatom članova, bez čekanja na rezerve.

Prijelaz u d.o.o. i PDV

Zakon ne propisuje rok ni obvezu prijelaza u d.o.o. Društvo može trajno ostati j.d.o.o., sve dok prihvaća pravila o rezervama i jednom direktoru. Prijelaz ima smisla kad treba drugi član uprave, šesti član društva ili kad partner traži veći kapital kao znak ozbiljnosti.

Za PDV vrijedi isti prag kao za sve: prema Poreznoj upravi, obveznik postaje društvo čija vrijednost isporuka u prethodnoj ili tekućoj godini prijeđe 60.000 eura. Društvo u sustav PDV-a može ući i dobrovoljno, što može imati smisla kad su kupci pretežno tvrtke koje PDV odbijaju. Kao i svaka tvrtka, j.d.o.o. izdaje račune po pravilima o eRačunima i fiskalizaciji.

Česte zablude

Najčešći nesporazum je da je j.d.o.o. neka vrsta obrta. Nije: to je trgovačko društvo upisano u sudski registar, s istim knjigovodstvenim i poreznim pravilima kao d.o.o. Paušalno oporezivanje zato za njega ne postoji.

Drugi nesporazum tiče se novca. Ulog od jednog eura znači samo da je ulaz jeftin, a direktor odgovara za vođenje društva jednako kao direktor velike tvrtke. Novac na računu društva nije novac vlasnika: dobit se članovima smije isplatiti tek nakon izdvajanja rezervi i poreza, a privatno korištenje stvari koje je kupilo društvo ima porezne posljedice. Ni funkcija direktora sama po sebi nije radni odnos, za to treba ugovor o radu s vlastitim društvom.

Na webu i na računima

Na web stranici i u impresumu društvo navodi puni naziv, sjedište, sud registra, MBS, OIB i temeljni kapital. Oznaka j.d.o.o. dio je naziva tvrtke i ne izostavlja se, ni u podnožju web stranice ni na R1 računu.

Česta pitanja

Koliko članova može imati j.d.o.o.?

Najviše pet članova, prema članku 390.a Zakona o trgovačkim društvima u verziji nakon izmjena iz 2019. Uprava uvijek ima točno jednog člana. Ako treba drugi direktor, društvo mora povećati kapital na najmanje 2.500 eura i postati klasični d.o.o.

Mogu li osnovati j.d.o.o. ako sam zaposlen?

Mogu. Ministarstvo pravosuđa navodi da radni odnos kod drugog poslodavca nije zapreka za osnivanje. U tom slučaju direktor je već osiguran po osnovi zaposlenja, a doprinosi za funkciju člana uprave obračunavaju se prema posebnim pravilima, pa ih vrijedi provjeriti s knjigovođom.

Mora li j.d.o.o. jednog dana prijeći u d.o.o.?

Ne mora. Zakon ne propisuje rok ni obvezu prijelaza. Društvo postaje klasični d.o.o. tek kad članovi odluče povećati temeljni kapital na 2.500 eura ili više i to se upiše u sudski registar.

Je li j.d.o.o. odmah u sustavu PDV-a?

Nije, osim ako se dobrovoljno prijavi. Obveza nastaje kad vrijednost isporuka u prethodnoj ili tekućoj godini prijeđe 60.000 eura. Do tada društvo izdaje račune bez PDV-a, uz napomenu da PDV nije obračunan na temelju članka 90. stavka 2. Zakona o PDV-u.

Spremni za rast vašeg poslovanja?

Dogovorimo kratki razgovor. Pregledat ćemo vašu web stranicu, oglase, SEO i recenzije te vam poslati pisani plan, bez obzira angažirate li nas ili ne.