Impressum je dio web stranice na kojem vlasnik objavljuje propisane podatke o sebi: tko stoji iza stranice, gdje mu je sjedište, u kojem je registru upisan i kako ga se može kontaktirati. Riječ je latinska i dolazi iz izdavaštva, a hrvatski je bilježi i kao impresum. Najčešće je zasebna stranica povezana iz podnožja svake stranice weba.
Pravna osnova u Hrvatskoj
Nijedan hrvatski zakon ne koristi riječ impressum. Obveza proizlazi iz nekoliko propisa koji traže da određeni podaci budu objavljeni, a impressum je samo uobičajeno mjesto na koje ih se skupi.
Zakon o trgovačkim društvima (ZTD) u članku 21. propisuje što mora stajati na poslovnom papiru trgovca, dakle na pismima, računima i sličnim dokumentima, i odmah dodaje da isto vrijedi za sadržaj internetske stranice društva. Kad društvo te podatke ne navede, ZTD to u članku 630. propisuje kao prekršaj pravne osobe.
Zakon o elektroničkoj trgovini u članku 6. traži od svakog davatelja usluga informacijskog društva da podatke o sebi drži neposredno i stalno dostupnima. Pod taj pojam ulazi gotovo svaka stranica preko koje se nešto prodaje, oglašava ili nudi, i to bez obzira na to je li vlasnik društvo ili obrt.
Za obrt vrijedi i Zakon o obrtu. Članak 19. kaže da tvrtka obrta sadrži naziv obrta, oznaku obrta, ime i prezime obrtnika te sjedište, i da se odredbe ZTD-a o tvrtki na obrt primjenjuju na odgovarajući način.
Što mora pisati za d.o.o. i j.d.o.o.
Prema ZTD-u, na stranici društva moraju biti:
- tvrtka, odnosno puni naziv kako je upisan u sudski registar
- sjedište
- sud kod kojeg je društvo upisano i broj upisa (MBS)
- naziv i sjedište banke kod koje društvo ima račun te broj računa
- iznos temeljnog kapitala i je li uplaćen u cijelosti, a ako nije, koliko je ostalo neuplaćeno
- prezime i barem jedno ime svakog člana uprave
Zadnje dvije stavke ZTD traži od društava kapitala, dakle i od d.o.o.-a i od j.d.o.o.-a. Najniži temeljni kapital d.o.o.-a danas je 2.500 eura, a osnivači prije upisa ne moraju uplatiti sve, pa podatak o uplati nije formalnost.
Zakon o elektroničkoj trgovini tome dodaje adresu e-pošte preko koje se može izravno stupiti u kontakt i, za obveznike PDV-a, porezni broj. Za djelatnosti pod službenim nadzorom traži i podatke o nadležnom tijelu, a za regulirane profesije, poput odvjetnika ili arhitekata, komoru, stručni naziv i upućivanje na pravila struke.
Što mora pisati za obrt
Obrt je upisan u obrtni registar, pa umjesto suda i MBS-a navodi tijelo koje vodi upis i matični broj obrta. Tvrtka obrta piše se u cijelosti: naziv, oznaka (na primjer „obrt za usluge”), ime i prezime vlasnika i sjedište. Temeljnog kapitala ni uprave nema.
Iz Zakona o elektroničkoj trgovini za obrt vrijedi isto što i za društvo: kontakt s adresom e-pošte, podaci o registru i, ako je obrt u sustavu PDV-a, PDV ID broj. Paušalni obrtnik koji nije obveznik PDV-a tu stavku ne mora navesti.
Primjer: impressum za d.o.o. i za obrt
Obje tablice opisuju izmišljene poslovne subjekte. Nazivi, brojevi i računi služe samo kao uzorak rasporeda.
Društvo s ograničenom odgovornošću:
| Podatak | Primjer |
|---|---|
| Tvrtka | Primjer usluge d.o.o. za trgovinu i usluge |
| Sjedište | Ilica 1, 10000 Zagreb |
| Registarski sud | Trgovački sud u Zagrebu |
| MBS | 080000000 |
| OIB | 00000000000 |
| PDV ID | HR00000000000 |
| Banka i račun | Primjer banka d.d., Zagreb, IBAN HR00 0000 0000 0000 0000 0 |
| Temeljni kapital | 2.500,00 EUR, uplaćen u cijelosti |
| Uprava | Ana Primjer, direktorica |
| Kontakt | info@primjer.example, +385 1 000 0000 |
Obrt:
| Podatak | Primjer |
|---|---|
| Tvrtka | Primjer, obrt za izradu namještaja, vl. Ivan Primjer, Split |
| Sjedište | Primjerna ulica 10, 21000 Split |
| Upisnik | Obrtni registar, upravno tijelo Splitsko-dalmatinske županije |
| Matični broj obrta | 00000000 |
| OIB | 00000000000 |
| PDV | obrt nije u sustavu PDV-a |
| Kontakt | obrt@primjer.example, +385 21 000 000 |
OIB nijedan od navedenih članaka izričito ne traži. Ipak ga gotovo svi objave, jer ga kupci, dobavljači i knjigovođe redovito trebaju za račune.
Impressum u e-pošti i na dokumentima
ZTD spominje pisma, račune i druge dokumente, a ne izričito e-poštu. Uobičajeno je tumačenje da je poslovna e-pošta također poslovno pismo, pa većina društava iste podatke stavlja u potpis ili u podnožje poruke.
Isti članak predviđa i olakšicu. Na dopisima osobama s kojima je društvo već u poslovnom odnosu ili u prepisci dovoljno je navesti tvrtku i sjedište. Olakšica ne vrijedi za narudžbe, koje uvijek moraju imati sve podatke. Zbog toga mnoge tvrtke u potpis stavljaju samo naziv, adresu i poveznicu na impressum, a pune podatke u ponude i narudžbe.
Impressum, webshop i ostale pravne stranice
Webshop prema Zakonu o zaštiti potrošača mora kupcu prije narudžbe dati i telefon, uvjete plaćanja i dostave, način rješavanja pritužbi te uvjete, rok i postupak za jednostrani raskid ugovora. Rok za raskid je 14 dana. Od izmjena iz 2026. zakon spominje i mjesto na stranici na kojem se nalazi funkcija za jednostrani raskid. Ti se podaci obično nalaze u općim uvjetima, ne u impressumu.
Impressum govori tko je vlasnik stranice. Izjava o privatnosti govori što se radi s osobnim podacima posjetitelja i proizlazi iz GDPR-a. Opći uvjeti govore pod kojim se uvjetima kupuje. To su tri različite stranice i jedna ne zamjenjuje drugu. Podaci o vlasniku u impressumu i u izjavi o privatnosti moraju se ipak podudarati.
Jasno istaknut vlasnik ima i učinak izvan zakona. Kupcu je to prvi znak da iza stranice stoji stvarna tvrtka, a Google u smjernicama za procjenu kvalitete gleda upravo to koliko je jasno tko je odgovoran za sadržaj, što je dio pojma E-E-A-T. Zbog toga impressum ulazi u svaku izradu web stranice.
Česte pogreške
- Nedostaje temeljni kapital ili podatak o tome je li uplaćen.
- Nakon preseljenja sjedišta ili promjene banke impressum i dalje pokazuje stare podatke.
- Naziv je skraćen, bez oznake d.o.o. ili j.d.o.o., ili se razlikuje od onoga upisanog u registru.
- Podaci su objavljeni samo kao slika, pa ih tražilice i čitači ekrana ne mogu pročitati.
- Uprava se promijenila, a na webu je i dalje bivši direktor.
- Stranica ima samo obrazac za kontakt, bez adrese e-pošte koju Zakon o elektroničkoj trgovini izričito traži.
Česta pitanja
Je li impressum na web stranici obavezan?
Sama riječ nije propisana, ali podaci jesu. Društvo ih mora objaviti na svojoj stranici prema ZTD-u, a svaki davatelj usluga preko interneta, uključujući obrt, prema Zakonu o elektroničkoj trgovini. Zasebna stranica impressuma najjednostavniji je način da sve bude na jednom mjestu.
Mora li obrt imati impressum?
Ako preko stranice nudi robu ili usluge, mora objaviti podatke iz Zakona o elektroničkoj trgovini: ime i prezime ili tvrtku, sjedište, kontakt s e-poštom i podatke o registru. Tvrtku obrta treba navesti u cijelosti, onako kako je upisana u obrtni registar.
Treba li u impressumu navesti OIB?
Zakon to izričito ne traži, ali OIB je uobičajen i koristan podatak. Kupcima i partnerima treba za račune i provjere, a i sam se nalazi na svakom računu. Obveznici PDV-a uz to navode PDV ID broj, koji je OIB s oznakom HR ispred.
Što ako podaci u impressumu nisu potpuni?
Oba zakona nepotpune podatke tretiraju kao prekršaj. ZTD za pravnu osobu propisuje novčanu kaznu do 10.000 eura. U praksi je češća posljedica gubitak povjerenja: kupac koji ne može provjeriti s kim posluje lako odustane od narudžbe.
Povezani pojmovi
Webshop
Web stranica preko koje kupci naručuju i plaćaju proizvode online. Objedinjuje katalog, košaricu, blagajnu, naplatu i obradu narudžbi.
OIB
Osobni identifikacijski broj: jedanaest znamenki kojima se u Hrvatskoj identificira osoba ili tvrtka na računima i u poslovnim odnosima.
PDV ID broj
PDV identifikacijski broj za poslovanje unutar EU-a, sastavljen od oznake HR i OIB-a. Treba ga i tvrtka izvan sustava PDV-a koja kupuje usluge iz EU-a.
GDPR
Europska uredba o zaštiti osobnih podataka. Traži pravnu osnovu za svaku obradu, jasnu politiku privatnosti i poštivanje prava na uvid i brisanje.
Naziv domene
Adresa na kojoj se vaša stranica otvara u pregledniku, primjerice siite.hr. Zakupljuje se godišnje kod registrara i odvojena je usluga od hostinga.
E-E-A-T
Googleov okvir za procjenu kvalitete sadržaja: iskustvo, stručnost, autoritet i pouzdanost autora i web mjesta. Najvažniji kod YMYL tema.
