Web

DDoS napad

DDoS · DDoS · DDoS napadi · Distributed denial of service

Pokušaj rušenja stranice ili servera poplavom lažnog prometa s tisuća zaraženih uređaja. Ne krade podatke, nego stranicu čini nedostupnom.

DDoS napad (engl. distributed denial of service, distribuirano uskraćivanje usluge) je pokušaj da se stranica ili server sruše poplavom lažnog prometa. Promet ne dolazi s jednog računala nego s tisuća zaraženih uređaja, takozvanog botneta, pa ga nije moguće jednostavno blokirati po IP adresi. Napadač ne krade podatke: cilj je da stranica prestane raditi dok napad traje.

Kako DDoS napad radi

Svaki server može obraditi ograničen broj zahtjeva u sekundi, a svaka internetska veza ima ograničen kapacitet. DDoS jednu od tih granica namjerno prijeđe. Kad je red pun, stvarni posjetitelji čekaju ili dobiju pogrešku, najčešće 502, 503 ili 504.

Običan DoS napad dolazi s jednog izvora i lako se blokira. DDoS koristi mnogo uređaja odjednom: zaražena računala, kućne routere, nadzorne kamere i druge pametne uređaje kojima nitko nije promijenio tvorničku lozinku. Vlasnici obično ne znaju da im uređaj sudjeluje u napadu.

Dio napada koristi tuđe servere kao pojačalo. Napadač pošalje kratak upit, na primjer DNS serveru, s lažnom adresom pošiljatelja, a server pošalje mnogo veći odgovor na adresu žrtve. Tako napadač malim prometom proizvede golem.

Takav napad danas se može kupiti kao usluga na sat, pa iza njega ne mora stajati stručnjak. Može ga naručiti konkurent, bivši zaposlenik, nezadovoljan igrač na serveru igre ili netko tko traži otkupninu da napad prestane.

Tri vrste napada

VrstaŠto napadaPrimjerŠto pomaže
Volumetrijskiširinu internetske vezepoplava UDP paketa, DNS pojačanjemreža s velikim kapacitetom ispred servera
Protokolnimrežnu opremu i tablice veza na serveruSYN flood, poluotvorene vezefiltriranje kod pružatelja i na vatrozidu
Aplikacijskisamu aplikaciju i bazutisuće zahtjeva za pretragu ili prijavuWAF, ograničavanje broja zahtjeva, provjera preglednika

Prve dvije vrste mjere se u gigabitima ili paketima u sekundi i obično ih vidi pružatelj mreže. Aplikacijski napad je tiši. Svaki zahtjev izgleda kao običan posjet, ali cilja najskuplje dijelove stranice: pretragu, filtre u webshopu, košaricu ili obrazac za prijavu. WordPress stranica koja svaki takav zahtjev sastavlja iz baze može pasti već na nekoliko stotina zahtjeva u sekundi.

Kako prepoznati napad

Nagli porast prometa nije uvijek napad. Black Friday, objava na televiziji ili viralna objava također mogu srušiti slab hosting. Razliku pokazuju zapisi servera i analitika:

  • Promet raste, a prodaja i upiti ne rastu.
  • Zahtjevi idu na jedan URL ili jednu funkciju, na primjer /?s= za pretragu.
  • Mnogo zahtjeva dolazi iz zemalja iz kojih inače nemate posjetitelja.
  • Zahtjevi imaju isti ili prazan opis preglednika (user agent).
  • Napad dolazi u valovima i nestaje jednako naglo kao što je počeo.

Kako se zaštititi

Mali server ne može sam izdržati velik napad, pa se zaštita postavlja ispred njega. CDN preuzme promet na svojoj mreži i do servera pusti samo ono što prođe filtre. Cloudflare navodi da zaštitu od DDoS napada na mrežnoj i aplikacijskoj razini daje bez ograničenja količine svim korisnicima, uključujući besplatni paket. Važno je da stvarna IP adresa servera ostane skrivena. Ako je napadač zna, može zaobići CDN i gađati server izravno.

Vatrozid za web aplikacije (WAF) odbija zahtjeve koji odgovaraju poznatim obrascima napada. Ograničavanje broja zahtjeva (rate limiting) postavlja granicu koliko jedna adresa smije poslati u minuti. Provjera preglednika ili CAPTCHA zaustavi skripte koje se ne ponašaju kao pravi preglednik, a u napadu se uključuje samo na stranicama koje su na udaru.

Pomaže i dobro složena stranica. Stranice koje se poslužuju iz predmemorije, bez upita u bazu, izdrže višestruko više prometa. Ozbiljni pružatelji hostinga i održavanja imaju vlastito filtriranje na mreži i plan što rade kad napad počne.

Primjer: pravila za manji webshop

Recimo da webshop inače ima do 30 zahtjeva u minuti s jedne adrese, a pretraga i prijava najviše opterećuju bazu. Početna pravila ograničavanja mogla bi izgledati ovako:

Dio straniceGranica po IP adresiŠto se događa iznad granice
Cijela stranica300 zahtjeva u minutiprivremena blokada na 10 minuta
Pretraga (/?s=)30 zahtjeva u minutiprovjera preglednika
Prijava i registracija5 pokušaja u minutiblokada na 1 sat
Košarica i blagajna60 zahtjeva u minutiprovjera preglednika

Brojke su ilustrativne. Prave granice odredite iz vlastitih zapisa prometa, najbolje u tjednu s puno kupaca, i prvo ih uključite u načinu samo bilježenja. Tako vidite bi li pravilo blokiralo i prave kupce prije nego što ih stvarno blokira. Obratite pažnju na tvrtke u kojima mnogo ljudi dijeli istu javnu adresu, jer granica po IP adresi tamo prije pogodi stvarne posjetitelje.

Što napraviti dok napad traje

  1. Javite se pružatelju hostinga ili CDN-a. On vidi promet koji vi ne vidite i može ga filtrirati prije vašeg servera.
  2. Uključite strožu zaštitu, na primjer način za napad kod CDN-a ili provjeru preglednika na cijeloj stranici.
  3. Spremite dokaze: vrijeme početka, zapise servera, adrese i URL-ove na koje napad ide.
  4. Ne plaćajte otkupninu. Plaćanje ne jamči kraj napada, a pokazuje da ste meta koja plaća.
  5. Kad napad prođe, provjerite je li poslužio kao paravan za nešto drugo, primjerice pokušaj upada ili ubacivanje malwarea.

Prijava i zakon u Hrvatskoj

Kibernetički incident tvrtka prijavljuje Nacionalnom CERT-u. DoS i DDoS napadi u njegovoj se podjeli vode kao uskraćivanje usluge. CERT.hr postupa kad je barem jedna strana u Hrvatskoj, odnosno na .hr domeni ili hrvatskom adresnom prostoru. Državna tijela i lokalna samouprava prijavljuju Nacionalnom centru za kibernetičku sigurnost (NCSC). Uz prijavu priložite opis, točno vrijeme s vremenskom zonom, zapise servera i adrese napadnutih računala i izvora napada.

Za tvrtke koje su obveznici Zakona o kibernetičkoj sigurnosti, kojim je u Hrvatsku prenesena direktiva NIS2, prijava je zakonska obveza. Značajan incident prijavljuju preko nacionalne platforme PiXi: rano upozorenje u roku od 24 sata, obavijest o incidentu u roku od 72 sata od saznanja te završno izvješće najkasnije mjesec dana nakon obavijesti.

Pokretanje napada je kazneno djelo. Kazneni zakon u članku 267. propisuje ometanje rada računalnog sustava, a napad sredstvom namijenjenim napadu na veći broj sustava ili onaj kojim je prouzročena znatna šteta teži je oblik. Ako napad prati ucjena, prijavite ga i policiji.

DDoS, hakerski upad i malware

DDoS ne ulazi u sustav. Podaci ostaju gdje jesu, a stranica proradi kad napad prestane ili se profiltrira. Hakerski upad i malware rade obrnuto: tiho ulaze u sustav, mijenjaju stranicu, kradu podatke ili šalju spam, a stranica pritom može raditi posve normalno. Zato se protiv DDoS-a brani kapacitetom i filtriranjem ispred servera, a protiv upada ažuriranjem, jakim lozinkama i prijavom u dva koraka.

Česta pitanja

Koliko dugo traje DDoS napad?

Od nekoliko minuta do nekoliko dana. Mnogi napadi traju kratko i ponavljaju se u valovima, kako bi se provjerilo reagira li žrtva. Uz zaštitu na CDN-u posjetitelji kratke napade često uopće ne primijete.

Može li DDoS napad ukrasti podatke?

Sam po sebi ne može, jer samo zagušuje server. Ponekad ipak služi za odvraćanje pažnje dok se istodobno pokušava drugi napad. Zato nakon svakog napada vrijedi pregledati zapise i promjene na stranici.

Je li DDoS napad kazneno djelo u Hrvatskoj?

Jest. Kazneni zakon ometanje rada računalnog sustava propisuje kao kazneno djelo, a naručivanje napada preko plaćene usluge ne oslobađa odgovornosti. Napad prijavite CERT.hr-u, a ucjenu i policiji.

Treba li maloj stranici zaštita od DDoS-a?

Treba, ali ne skupa. Za većinu malih stranica dovoljni su CDN s osnovnom zaštitom, ograničavanje zahtjeva na prijavi i pretrazi te hosting koji ima plan za napade. Posebna plaćena zaštita ima smisla tek kad je svaki sat nedostupnosti velik gubitak.

Spremni za rast vašeg poslovanja?

Dogovorimo kratki razgovor. Pregledat ćemo vašu web stranicu, oglase, SEO i recenzije te vam poslati pisani plan, bez obzira angažirate li nas ili ne.