Open source (otvoreni kod) je softver čiji je izvorni kod javno dostupan. Svatko ga smije koristiti, proučavati, mijenjati i dijeliti, pod uvjetima licence. Izraz je 3. veljače 1998. predložila Christine Peterson, a iste godine osnovana je Open Source Initiative (OSI), koja čuva definiciju otvorenog koda i odobrava licence koje toj definiciji odgovaraju.
Kako open source funkcionira
Svaki program napisan je kao izvorni kod, tekst koji programer čita i mijenja, a zatim se pretvara u program koji računalo izvršava. Kod zatvorenog softvera dobivate samo gotov program i pravo da ga koristite. Kod otvorenog dobivate i izvorni kod, uz dopuštenje da ga prilagodite.
Ne smije se svaki javno objavljen kod zvati otvorenim. Definicija koju vodi OSI ima deset uvjeta. Među njima su slobodna daljnja distribucija bez naknade autoru i zabrana diskriminacije po području upotrebe, pa licenca ne smije, recimo, zabraniti korištenje u tvrtki. Kod koji je samo vidljiv, a ne smijete ga mijenjati ni dijeliti, nije open source.
Iza velikih projekata obično stoji zajednica programera i jedna ili više tvrtki koje ih plaćaju. One zarađuju na podršci, hostingu, plaćenim dodacima ili inačici s dodatnim mogućnostima, dok sama jezgra ostaje otvorena.
Licence: GPL, MIT, Apache
Licenca je ono što open source čini pravno valjanim, jer je kod autorsko djelo i bez licence ga ne biste smjeli ni kopirati. Licence se dijele u dvije velike skupine.
Copyleft licence, od kojih je najpoznatija GPL, traže da izmijenjena verzija koju dijelite s drugima ostane pod istom licencom i s dostupnim izvornim kodom. Obveza nastaje kad program distribuirate. Ako izmijenjeni WordPress samo pokrećete na svom serveru, ne morate objaviti izmjene. Varijanta AGPL tu rupu zatvara: obveza vrijedi i kad korisnici program koriste preko mreže.
Permisivne licence, poput MIT-a i Apache 2.0, dopuštaju gotovo sve, uključujući ugradnju u zatvoreni komercijalni proizvod. Traže uglavnom da sačuvate obavijest o autorskom pravu i tekst licence. Apache 2.0 uz to izričito daje i licencu za patente autora.
| Licenca | Skupina | Smijete li izmijenjenu verziju dijeliti kao zatvoreni kod | Primjer |
|---|---|---|---|
| GPLv2 ili novija | copyleft | ne | WordPress |
| GPLv2 | copyleft | ne | jezgra Linuxa |
| AGPL | copyleft i za mrežnu upotrebu | ne, ni kad ga nudite kao uslugu | Mastodon |
| MIT | permisivna | da, uz obavijest o autoru | React |
| Apache 2.0 | permisivna | da, uz obavijest o autoru i o izmjenama | Apache HTTP Server |
Za tekst, fotografije i glazbu postoje druge licence, najčešće Creative Commons, jer su licence za softver pisane za kod.
Primjer: što licence znače za vaš webshop
Recimo da imate webshop na WooCommerceu, a agencija vam napravi dodatak za izračun dostave po težini paketa. Na stranici se tada nalazi nekoliko slojeva s različitim pravilima:
| Dio stranice | Licenca | Što to znači za vas |
|---|---|---|
| WordPress jezgra | GPLv2 ili novija | koristite i mijenjate bez naknade |
| WooCommerce | GPL | isto, a plaćate samo dodatne usluge |
| plaćeni dodatak iz trgovine | kod pod GPL-om, uz plaćeni licencni ključ | ključ daje ažuriranja i podršku |
| kupljena tema | kod obično pod GPL-om, a slike i dizajn često pod drugom licencom | grafiku ne smijete slobodno dijeliti |
| dodatak koji je agencija napravila | ovisi o ugovoru | dogovorite tko ima autorska prava i da dobivate izvorni kod |
WordPress smatra da su pluginovi i teme izvedena djela pa nasljeđuju GPL, iako priznaje da je to pravno siva zona. Za vas je važniji ugovor s agencijom. Ako u njemu piše da dobivate izvorni kod i pravo na izmjene, svaka sljedeća agencija može nastaviti rad a da ne kreće iz početka.
Iz istog razloga postoje i takozvane nulled kopije plaćenih dodataka. GPL dopušta daljnje dijeljenje koda, ali takve kopije dolaze s nepoznatih stranica, bez ažuriranja, i često s ugrađenim malwareom.
Besplatno nije isto što i bez troška
Kod se ne plaća, ali hosting, prilagodba, dodaci, ažuriranja i održavanje se plaćaju. Prednost je što stranica nije vezana uz jednog dobavljača: kod i podatke možete preseliti na drugi server ili drugoj agenciji, a format baze nije tajna. Kad gasite zatvoreni sustav, često ostajete samo s izvozom podataka.
Sigurnost i podrška
Javni kod mogu čitati i napadači i branitelji. Velike projekte prati mnogo ljudi i imaju vlastite sigurnosne timove, pa se propusti brzo krpaju, ali zakrpa pomaže samo stranicama koje se redovito ažuriraju. Primjer koliko daleko seže jedna otvorena komponenta je Log4Shell iz prosinca 2021., propust u biblioteci Log4j koja je bila ugrađena u golem broj tuđih proizvoda.
Veći rizik su mali projekti koje održava jedna osoba. Prije instalacije provjerite kad je dodatak zadnji put ažuriran, koliko ima aktivnih instalacija i odgovara li autor na prijave grešaka. Uobičajene licence otvorenog koda izričito isključuju jamstvo, pa podrška dolazi od zajednice na forumima, od autora kroz plaćeni paket ili od agencije koja održava stranicu.
Open source u propisima EU-a
Akt o kibernetičkoj otpornosti, Uredba (EU) 2024/2847, uvodi sigurnosne obveze za proizvode s digitalnim elementima koji se prodaju na tržištu EU-a, pa vrijedi i u Hrvatskoj. Obveze prijave aktivno iskorištenih ranjivosti i ozbiljnih incidenata primjenjuju se od 11. rujna 2026., a ostatak uredbe od 11. prosinca 2027.
Open source koji autori ne unovčavaju uredba ne smatra komercijalnom djelatnošću, a ne primjenjuje se ni na one koji samo doprinose kodu projekta za koji nisu odgovorni. Za zaklade i tvrtke koje stalno podržavaju razvoj otvorenih projekata namijenjenih poslovnoj upotrebi uvodi se blaži režim, takozvani upravitelj softvera otvorenog koda, koji ne smije stavljati CE oznaku na te proizvode. Tvrtka koja otvoreni kod ugradi u proizvod koji prodaje i dalje je proizvođač tog proizvoda u smislu uredbe.
Open source ili SaaS
SaaS poput Shopifyja sam vodi servere i ažuriranja, a vi plaćate pretplatu i prihvaćate njegova ograničenja. Open source CMS daje punu kontrolu, ali i odgovornost za sigurnost. Za web stranicu ili webshop odluka ovisi o tome tko će je održavati i koliko vam je važno da je možete odnijeti drugome.
Česta pitanja
Smijem li open source koristiti u tvrtki i zarađivati na njemu?
Smijete. Definicija otvorenog koda zabranjuje licence koje bi isključile poslovnu upotrebu, pa na WordPressu ili WooCommerceu možete prodavati i graditi stranice za klijente. Ograničenja dolaze tek kad izmijenjeni kod dijelite dalje pod copyleft licencom.
Je li open source isto što i besplatan program?
Nije. Freeware je program koji dobivate bez naknade, ali bez izvornog koda i bez prava da ga mijenjate. Open source može biti i plaćen, samo vam uz program pripada i kod s pravom izmjene.
Tko odgovara ako dodatak otvorenog koda ima sigurnosni propust?
Uobičajene licence isključuju jamstvo, pa autor nije dužan ništa popraviti. Odgovornost da se zakrpa instalira na vrijeme je na vlasniku stranice ili onome tko je održava.
Mogu li od agencije tražiti izvorni kod svoje stranice?
Ovisi o ugovoru, pa to riješite prije početka rada. Kod koji agencija preuzme iz GPL projekta i preda vama dolazi s pravima iz GPL-a, a za kod koji napiše sama vrijedi ono što ste dogovorili.
Povezani pojmovi
WordPress
Najrašireniji CMS otvorenog koda, na kojem radi oko 39 % svih web stranica. Fleksibilan, ali traži redovito održavanje i kontrolu pluginova.
WooCommerce
Besplatni open-source dodatak koji WordPress stranicu pretvara u webshop. Kod je vaš, ali hosting, sigurnost i održavanje plaćate sami.
CMS
Sustav za upravljanje sadržajem koji omogućuje uređivanje teksta i slika na stranici bez pisanja koda. WordPress i Shopify su najpoznatiji primjeri.
Plugin
Dodatak koji stranici daje novu funkciju bez pisanja koda, od obrasca do webshopa. Najveći ekosustav ima WordPress, s desecima tisuća pluginova.
SaaS
Softver koji se ne kupuje ni instalira, nego se koristi preko preglednika uz mjesečnu ili godišnju pretplatu. Servere, sigurnost i ažuriranja vodi dobavljač.
Creative Commons
Skup besplatnih licenci kojima autor unaprijed dopušta korištenje djela pod navedenim uvjetima, primjerice uz navođenje imena ili samo u nekomercijalne svrhe.
