Socijalni inženjering je skupina tehnika kojima napadač navodi čovjeka da sam učini nešto što nije u njegovu interesu: oda lozinku, plati račun na tuđi IBAN, priključi nepoznati uređaj ili otvori vrata. Nacionalni CERT ga opisuje kao manipulaciju osobama radi nedozvoljenih radnji ili otkrivanja povjerljivih informacija, bez izravnog proboja u sustav. Engleski naziv je social engineering, a policija u svojim materijalima piše i društveni inženjering.
Kako napadač radi: od izviđanja do zahtjeva
Dobar napad počinje istraživanjem, a ne porukom. Napadač skuplja ono što je javno: imena i uloge s web stranice i LinkedIna, dobavljače iz objava i natječaja, izgled potpisa e-pošte, raspored direktora s društvenih mreža. Iz toga gradi priču (engl. pretext) u kojoj njegov zahtjev zvuči sasvim normalno.
Zatim bira kanal i trenutak: e-poštu u petak popodne, poziv dok je voditeljica računovodstva na godišnjem, poruku na WhatsAppu „s novog broja”. Zahtjev je obično malen i odgovara ulozi žrtve. Računovodstvo plaća račune, recepcija pušta ljude u zgradu, informatičar resetira lozinke. Napadač ne traži da netko prekrši pravila, nego da ih primijeni na krivu osobu.
Psihološke poluge
Tehnike se mijenjaju, a poluge ostaju iste. Većina napada kombinira dvije ili tri.
| Poluga | Kako zvuči | Zašto djeluje |
|---|---|---|
| Autoritet | „Ovdje direktor, treba mi to odmah.” | nadređenom se rijetko postavljaju pitanja |
| Hitnost | „Banka zatvara za sat vremena.” | nema vremena za provjeru |
| Strah | „Račun će vam biti blokiran.” | panika gasi oprez |
| Uzajamnost | „Riješio sam vam problem, samo mi pročitajte kod.” | čovjek želi vratiti uslugu |
| Znatiželja | USB s natpisom „Plaće 2026.” | svatko želi vidjeti što je unutra |
| Povjerenje | poruka unutar stvarne prepiske s dobavljačem | poznato ne izgleda sumnjivo |
Tehnike osim phishinga
Phishing je najrašireniji oblik socijalnog inženjeringa i ima zasebnu stranicu. Ovdje su tehnike koje ne ovise o lažnoj poveznici.
- Pretexting: napadač glumi revizora, novog kolegu ili djelatnika banke i u razgovoru skupi podatke za sljedeći korak.
- CEO prijevara i BEC (Business Email Compromise): lažni direktor, ili preuzeti odnosno lažirani pretinac dobavljača, traži uplatu ili promjenu broja računa. Nacionalni CERT ih vodi kao zasebnu vrstu incidenta, poslovne prijevare.
- Baiting (mamljenje): zaraženi USB ostavljen na parkiralištu ili poslan kao poklon. CERT to opisuje kao hardversku stranu socijalnog inženjeringa, jer žrtva sama priključi zlonamjerni uređaj, a posljedica je najčešće malware.
- Quid pro quo: lažna tehnička podrška zove zbog spore mreže, a zauzvrat traži lozinku ili instalaciju programa za udaljeni pristup.
- Tailgating: netko s kutijama u rukama uđe za zaposlenikom kroz vrata za koja treba kartica.
- Lažni glas: kloniranim glasom direktora traži se hitna uplata. To je deepfake primijenjen na staru CEO prijevaru.
U izvješću FBI-jeva centra za prijave internetskog kriminala (IC3) za 2025. prijevara putem poslovne e-pošte prijavljena je 24.768 puta, uz gubitke od oko 3,05 milijardi dolara, samo u prijavama tom centru.
Primjer: lažni dobavljač mijenja IBAN
Recimo da mala tiskara svaki mjesec plaća papir istom dobavljaču, a napadač je registrirao domenu koja se od dobavljačeve razlikuje za jedno slovo. Iznos je izmišljen, a tijek tipičan.
| Korak | Što se događa | Crveni alarm | Provjera koja zaustavlja |
|---|---|---|---|
| 1 | poruka s potpisom i logom dobavljača nastavlja razgovor o narudžbi | adresa je dobavIjac.hr, s velikim I umjesto l | pročitati punu adresu, ne samo prikazano ime |
| 2 | „promijenili smo banku, novi IBAN je na računu” | promjena računa najavljena samo e-poštom | nazvati dobavljača na broj iz ugovora ili starog računa |
| 3 | račun na 12.480,00 € izgleda kao i prethodni | IBAN druge banke ili druge države | usporediti s matičnim podacima u knjigovodstvu |
| 4 | „platite danas, inače kasni isporuka” | žurba i molba da ostane među vama | pravilo da se novi IBAN nikad ne plaća isti dan |
| 5 | unos naloga u internetskom bankarstvu | banka javlja da se naziv primatelja ne podudara | ne potvrditi nalog dok dobavljač telefonom ne potvrdi |
Peti korak postoji tek od 9. listopada 2025. Prema Uredbi (EU) 2024/886 o instant plaćanjima banke u europodručju prije svakog kreditnog transfera besplatno provjeravaju odgovara li naziv primatelja IBAN-u. Hrvatska narodna banka navodi tri moguća odgovora: naziv se podudara, gotovo podudara ili ne podudara. Platitelj ipak smije potvrditi nalog, a ako to učini unatoč upozorenju, banka se ne smatra odgovornom za uplatu krivom primatelju.
Kako se obraniti: pravila umjesto opreza
Napad je smišljen za trenutak kad je čovjek umoran ili u žurbi, pa zaštitu gradite na pravilima koja vrijede koliko god poruka bila uvjerljiva.
- Svaka promjena bankovnih podataka potvrđuje se drugim kanalom, na broj koji već imate.
- Uplatu novom primatelju ili iznad dogovorenog iznosa odobravaju dvije osobe.
- Informatička podrška nikad ne traži lozinku, i to znaju svi u tvrtki.
- Posjetitelji se upisuju i ne kreću se sami po prostoru, a pronađeni USB ide informatičaru, ne u računalo.
- E-pošta i bankarstvo imaju uključenu dvofaktorsku autentifikaciju, a gdje se može passkey, koji lažna stranica ne može iskoristiti.
- Domena ima postavljene SPF, DKIM i DMARC, pa je teže slati poruke u vaše ime. Lažnu domenu sličnog naziva ti zapisi ne zaustavljaju.
Zaposlenik koji prijavi da je možda kliknuo krivo treba dobiti zahvalu, a ne prijekor. Inače idući put šuti, a šteta raste.
Prijave i zakonske obveze u Hrvatskoj
Tvrtke i građani incident prijavljuju Nacionalnom CERT-u pri CARNET-u, koji postupa kad je barem jedna strana u Hrvatskoj, na domeni .hr ili u hrvatskom IP adresnom prostoru. Za državna tijela i lokalnu samoupravu nadležan je Nacionalni centar za kibernetičku sigurnost (NCSC-HR) u Sigurnosno-obavještajnoj agenciji. Zavod za sigurnost informacijskih sustava (ZSIS) po Zakonu o kibernetičkoj sigurnosti (NN 14/24) obavlja tehničke poslove, poput izdavanja certifikata revizorima kibernetičke sigurnosti, i nije adresa za prijavu tvrtke. Ako je novac otišao, odmah obavijestite svoju banku, a prijevaru prijavite policiji.
Za obveznike NIS2 pravila otpornost zaposlenika je zakonska obveza. Članak 30. tog zakona među mjerama navodi osnovne prakse kibernetičke higijene i osposobljavanje, a članak 29. obvezuje upravu da sama pohađa osposobljavanje i omogući ga zaposlenicima. Uredba o kibernetičkoj sigurnosti (NN 135/24) u Prilogu II. razrađuje redovitu obuku svih zaposlenika od prvog dana rada. Među mjerama navodi i redovito testiranje otpornosti na socijalni inženjering i simulacije phishinga za sve zaposlenike. Koje mjere tvrtka mora provoditi, ovisi o razini određenoj pri kategorizaciji.
Granice i česte pogreške
Najčešća je pogreška uvjerenje da je tvrtka premala da bi bila meta. U maloj tvrtki često nema druge osobe koja odobrava uplate, a upravo to prijevara s računima traži. Druga je provjera istim kanalom: odgovor na sumnjivu poruku stiže napadaču, a broj iz potpisa te poruke je njegov broj.
Treća je obuka jednom godišnje bez vježbe, nakon koje ljudi ne prepoznaju napad u obliku koji nisu vidjeli. Tehnika ima granicu: filtar e-pošte ne čuje telefonski poziv, a nijedan DNS zapis ne zaustavlja čovjeka uvjerenog da pomaže kolegi.
Česta pitanja
Što je socijalni inženjering jednostavnim riječima?
To je prijevara u kojoj napadač ne probija sustav, nego nagovara čovjeka. Glumi direktora, dobavljača, banku ili tehničku podršku i traži nešto što izgleda kao običan posao: uplatu, lozinku, kod iz SMS-a ili ulazak u prostor. Uspijeva jer se oslanja na povjerenje, žurbu i strah, a ne na grešku u programu.
Koja je razlika između phishinga i socijalnog inženjeringa?
Socijalni inženjering je širi pojam za sve napade koji iskorištavaju ljude. Phishing je jedna njegova tehnika: lažna poruka s poveznicom ili privitkom, poslana e-poštom, SMS-om ili kroz aplikaciju za dopisivanje. CEO prijevara telefonom, zaraženi USB na parkiralištu ili ulazak za zaposlenikom kroz vrata također su socijalni inženjering, ali nisu phishing.
Koje su vrste socijalnog inženjeringa?
Najčešće se navode phishing sa svojim varijantama, pretexting, CEO prijevara i lažna promjena IBAN-a, baiting sa zaraženim uređajima, quid pro quo uz lažnu tehničku podršku i tailgating, a sve češće i lažni glas ili video izrađeni umjetnom inteligencijom. Stvarni napad obično kombinira nekoliko tehnika.
Treba li mala tvrtka obučavati zaposlenike?
Zakonska obveza postoji za obveznike Zakona o kibernetičkoj sigurnosti, a za ostale ne. Ipak je to najjeftinija zaštita koju mala tvrtka ima. Dovoljan je kratak sastanak jednom u tromjesečju sa stvarnim primjerima pokušaja i dva pravila koja svi znaju: novi IBAN potvrđuje se telefonom, a lozinka se ne daje nikome.
Povezani pojmovi
Phishing
Prijevara u kojoj napadač glumi banku, dostavu ili poznatu tvrtku kako bi od žrtve izvukao lozinku, podatke kartice ili uplatu na svoj račun.
Deepfake
Lažna snimka, fotografija ili glas izrađeni umjetnom inteligencijom tako da stvarna osoba izgleda kao da govori ili radi nešto što nikad nije.
Dvofaktorska autentifikacija
Prijava koja uz lozinku traži i drugi dokaz identiteta, najčešće kod iz aplikacije ili SMS-a. Ukradena lozinka tada sama nije dovoljna za ulazak u račun.
NIS2
EU direktiva o kibernetičkoj sigurnosti koja srednjim i velikim tvrtkama u ključnim sektorima propisuje mjere zaštite i rokove za prijavu incidenata.
SPF, DKIM i DMARC
Tri DNS zapisa kojima poslužitelji primatelja provjeravaju da e-poštu s vaše domene šaljete upravo vi. Bez njih ponude i računi lako završe u spamu.
