Ugovor o djelu i autorski ugovor su dva ugovora kojima tvrtka ili obrt plaća fizičku osobu za posao, a da s njom ne zasniva radni odnos. Ugovorom o djelu plaća se obavljen posao, poput montaže ili unosa podataka. Autorskim ugovorom plaća se autorsko djelo, na primjer znak, fotografija ili tekst, a naručitelj stječe pravo da ga koristi. Obje se isplate oporezuju kao drugi dohodak, ali kod autorskog honorara 30 % iznosa ne ulazi u osnovicu, pa suradniku ostaje više.
Rezultat rada ili autorsko djelo
Prema Zakonu o obveznim odnosima (NN 35/05 i izmjene, čl. 590.) izvođač se ugovorom o djelu obvezuje obaviti određeni posao, poput izrade ili popravka stvari ili kakva fizičkog ili umnog rada, a naručitelj mu plaća naknadu. Ako nije drukčije ugovoreno, naručitelj plaća tek kad djelo pregleda i odobri (čl. 613.).
Autorski ugovor oslanja se na Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 111/21). Autorsko djelo je originalna intelektualna tvorevina iz književnog, znanstvenog ili umjetničkog područja koja ima individualni karakter (čl. 14.). Za djelo koje tek treba nastati sklapa se ugovor o stvaranju autorskog djela po narudžbi (čl. 96.), uvijek u pisanom obliku (čl. 65.).
Granicu ne određuje naziv ugovora nego ono što nastaje. Znak za novu pekarnicu, fotografije proizvoda, copywriting za prodajnu stranicu i kod aplikacije imaju individualni karakter. Prepisivanje cjenika u webshop ili dijeljenje letaka nema, i tu je ispravan ugovor o djelu.
Kako se obračunavaju doprinosi i porez
Obje isplate su drugi dohodak prema Zakonu o porezu na dohodak (NN 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 138/20, 151/22, 114/23 i 152/24, čl. 39.), a obračun ide istim redom:
- Kod autorskog honorara od bruta se najprije odbija 30 % priznatih izdataka. Kod ugovora o djelu toga nema.
- Iz ostatka se plaća 10 % mirovinskog doprinosa: 7,5 % za I. i 2,5 % za II. stup, ili cijelih 10 % za osobu koja je samo u I. stupu (Zakon o doprinosima, NN 84/08 i izmjene do NN 152/24, čl. 13.).
- Na ostatak umanjen za mirovinski doprinos plaća se porez po nižoj stopi mjesta prebivališta, bez osobnog odbitka (Zakon o porezu na dohodak, čl. 40.).
- Povrh bruta naručitelj plaća 7,5 % zdravstvenog doprinosa na istu osnovicu (Zakon o doprinosima, čl. 14.).
Nižu stopu svaka općina i grad biraju u zakonskom rasponu: 15–20 % za općine, do 21 % za gradove, do 22 % za velike gradove i sjedišta županija te do 23 % za Zagreb. Prema tablici Porezne uprave za 2026. Zagreb primjenjuje 23 %, Split 21,5 %, a Rijeka 20 %. Odluke za iduću godinu donose se do kraja studenoga, pa stopu za 2027. treba ponovo provjeriti.
Za umjetničko djelo neoporeziv je još 25 %, pa se ukupno odbija 55 %, uz potvrdu strukovne umjetničke udruge ili ovlaštene agencije.
Primjer: 1.000,00 € bruto na dva načina
Agencija suradniku iz Zagreba isplaćuje 1.000,00 € bruto, jednom za unos 200 proizvoda u webshop, a drugi put za fotografije istih proizvoda. Suradnik je u oba mirovinska stupa. Primjer je ilustrativan, po stopama za 2026.: mirovinski doprinos 7,5 % i 2,5 %, zdravstveni 7,5 %, porez 23 %.
| Stavka | Ugovor o djelu | Autorski honorar |
|---|---|---|
| Bruto iznos | 1.000,00 € | 1.000,00 € |
| Priznati izdaci 30 % | nema | 300,00 € |
| Osnovica za doprinose | 1.000,00 € | 700,00 € |
| Mirovinsko, I. stup 7,5 % | 75,00 € | 52,50 € |
| Mirovinsko, II. stup 2,5 % | 25,00 € | 17,50 € |
| Porezna osnovica | 900,00 € | 630,00 € |
| Porez 23 % | 207,00 € | 144,90 € |
| Neto suradniku | 693,00 € | 785,10 € |
| Zdravstveno 7,5 %, plaća naručitelj | 75,00 € | 52,50 € |
| Ukupni trošak naručitelja | 1.075,00 € | 1.052,50 € |
Kao autorski honorar ista svota suradniku donosi 92,10 € više, a naručitelja stoji 22,50 € manje. Ali samo ako je predmet stvarno autorsko djelo: unos proizvoda nazvan autorskim ugovorom i dalje je ugovor o djelu, a obračun sa 30 % izdataka pogrešan.
Tko obračunava, uplaćuje i prijavljuje
Sve radi isplatitelj. Doprinose i porez obračunava i uplaćuje istodobno s isplatom neta (Zakon o porezu na dohodak, čl. 40.; Zakon o doprinosima, čl. 111.), a isplatu prijavljuje Poreznoj upravi na obrascu JOPPD na dan isplate ili najkasnije sljedeći dan. U ugovor zato upišite ime, adresu prebivališta i OIB suradnika, jer o prebivalištu ovisi stopa poreza.
Autor kojem vrijednost isporuka u prethodnoj godini prijeđe 60.000,00 € mora se upisati u registar obveznika PDV-a.
Prijenos prava u autorskom ugovoru
Autorski ugovor mora navesti barem djelo, način korištenja, naknadu ili izričitu odredbu da je korištenje besplatno te tko smije djelo koristiti (čl. 66.). Pravo korištenja može se ograničiti sadržajno, vremenski i prostorno (čl. 58.). Kad način korištenja nije naveden, djelo se smije koristiti onoliko koliko traži svrha ugovora, a ako se iz nje ne vidi je li pravo isključivo, smatra se neisključivim i ograničenim na Hrvatsku.
Za djelo po narudžbi zakon je naručitelju naklonjeniji, što je za logo objašnjeno zasebno. Ipak, u ugovor upišite: je li pravo isključivo, za koje medije vrijedi (web, tisak, oglasi), smije li se djelo mijenjati, koliko dugo i na kojem području te koje se izvorne datoteke predaju. Ako suradnik pri radu vidi poslovne podatke, uz ugovor ide i NDA. Fotografija preuzeta pod Creative Commons licencom ugovor ne traži, ali ne daje ni isključivost.
Prikriveni radni odnos i druge pogreške
Najskuplja pogreška je ugovor o djelu koji je zapravo zaposlenje. Prema Zakonu o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23 i 64/23, čl. 10.) ugovor za posao koji po naravi i ovlastima poslodavca ima obilježja radnog odnosa smatra se ugovorom o radu, osim ako poslodavac dokaže suprotno. Porezna uprava prema Pravilniku o porezu na dohodak gleda određuje li naručitelj mjesto, vrijeme i način rada i plaća li svaki mjesec sličan iznos. Ako utvrdi radni odnos, isplate obračunava kao plaću, a naručitelj za razliku odgovara kao jamac platac.
Dvije su pogreške manje vidljive. Ugovor o djelu s vlastitim radnikom oporezuje se kao plaća, jer se tako oporezuje sve što mu poslodavac isplaćuje u vezi s radnim odnosom. Autorski ugovor bez odredbe o pravima ostavlja otvorenim smije li se djelo mijenjati.
Ugovor o djelu, račun ili zaposlenje
Oba ugovora odgovaraju povremenom poslu s jasnim rezultatom. Suradnik s obrtom ili tvrtkom izdaje račun i sam plaća doprinose, a naručitelj nema obračun ni JOPPD. Ako posla ima stalno, sigurnije je zaposlenje ili outsourcing firmi koja preuzima cijelo područje. Studenti rade preko studentskog posrednika, a porez na te primitke plaća se tek iznad 12.000,00 €.
Česta pitanja
Koliko je neto od 1.000 € bruto po ugovoru o djelu?
Neto ovisi o stopi u mjestu prebivališta. U Zagrebu, uz 23 %, neto je 693,00 €. U Splitu, uz 21,5 %, iznosi 706,50 €, a u Rijeci, uz 20 %, 720,00 €. Naručitelja svaki od tih ugovora stoji 1.075,00 €, jer povrh bruta plaća i 75,00 € zdravstvenog doprinosa.
Mogu li umirovljenici raditi po ugovoru o djelu?
Mogu. Prema Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje korisnici starosne, prijevremene starosne, invalidske ili obiteljske mirovine mogu povremeno raditi po ugovoru o djelu ili za autorski honorar, a mirovina im se i dalje isplaćuje. Na takve primitke plaća se mirovinski doprinos od 10 %, a porez kao i kod drugih primatelja.
Vraća li se porez plaćen na autorski honorar?
Ponekad. Porez obustavljen pri isplati je predujam, a Porezna uprava u godišnjem obračunu zbraja sve dohotke i oduzima osobni odbitak. Ako je plaća već iskoristila cijeli odbitak, a godišnja osnovica ne prelazi 60.000,00 €, nema ni povrata ni doplate. Tko nije imao drugih dohodaka, dobiva dio ili cijeli predujam natrag.
Smije li se ugovor o djelu sklapati svaki mjesec?
Zakon to izričito ne zabranjuje, ali takav niz lako postane prikriveni radni odnos. Mjesečne isplate u sličnom iznosu, rad u naručiteljevim prostorijama i radno vrijeme koje određuje naručitelj Pravilnik o porezu na dohodak navodi kao obilježja nesamostalnog rada. Ako posla ima svaki mjesec, razmislite o zaposlenju ili o suradniku s vlastitim obrtom.
Povezani pojmovi
Outsourcing
Prepuštanje dijela posla vanjskoj firmi umjesto zapošljavanja, poput knjigovodstva, IT podrške ili marketinga. Dobivate stručnost, a dio kontrole dijelite.
NDA
Ugovor o povjerljivosti kojim se jedna ili obje strane obvezuju da neće otkriti ni koristiti povjerljive podatke koje dobiju tijekom suradnje.
Logo
Grafički znak po kojem se tvrtka prepoznaje prije nego što itko pročita njezino ime. Najvidljiviji dio vizualnog identiteta i obično prvi korak u brendiranju.
Copywriting
Pisanje teksta s ciljem da potakne na akciju — kupnju, prijavu, klik. Razlika između teksta koji se čita i teksta koji prodaje.
Creative Commons
Skup besplatnih licenci kojima autor unaprijed dopušta korištenje djela pod navedenim uvjetima, primjerice uz navođenje imena ili samo u nekomercijalne svrhe.
