Vatrozid (engl. firewall) je sustav koji nadzire mrežni promet i prema pravilima odlučuje što smije proći, a što se blokira. Pravila mogu gledati IP adresu, port, protokol, zemlju ili sadržaj zahtjeva. Naziv dolazi iz građevine, gdje protupožarni zid sprječava da se vatra iz jednog dijela zgrade proširi u drugi.
Kako vatrozid odlučuje
Svaki paket podataka koji stigne do vatrozida nosi adresu pošiljatelja, adresu primatelja i port, odnosno broj “vrata” na koja kuca. Web stranica sluša na portovima 80 i 443, udaljena administracija servera na 22, baza podataka obično na 3306. Vatrozid ima popis pravila i čita ga odozgo prema dolje. Prvo pravilo koje odgovara paketu odlučuje: propusti ili odbij.
Dobro postavljen vatrozid završava pravilom “sve ostalo zabrani”. Tako se otvara samo ono što stvarno treba, a ne zatvara samo ono čega ste se sjetili. Razlika je velika: kad netko na serveru instalira novi program koji sluša na nekom portu, kod zadane zabrane on ostaje nedostupan izvana dok ga netko svjesno ne otvori.
Današnji vatrozidi pamte uspostavljene veze. Kad vaše računalo zatraži stranicu, vatrozid zapiše tu vezu i propusti odgovor koji se na nju vraća. Isti paket koji bi stigao bez prethodnog zahtjeva bit će odbijen. Zato uredsko računalo može slobodno pregledavati internet, a da nitko izvana ne može pokrenuti vezu prema njemu.
Vrste vatrozida
| Vrsta | Gdje radi | Što gleda | Što štiti |
|---|---|---|---|
| Mrežni | usmjerivač ili poseban uređaj na ulazu u mrežu | adrese, portove, stanje veze | cijeli ured ili podatkovni centar |
| Na računalu | Windows, macOS | programe i portove na tom uređaju | jedno računalo, i izvan ureda |
| Na serveru | operacijski sustav servera ili ploča hostinga | portove i adrese prema serveru | jedan server ili VPS |
| WAF | ispred stranice ili unutar nje | sadržaj svakog web zahtjeva | web stranicu i webshop |
Mrežni vatrozidi novije generacije prepoznaju i aplikacije, pa mogu, recimo, dopustiti web promet, a blokirati prijenos datoteka preko nepoznatih servisa. Za malu tvrtku najčešće su dovoljna tri sloja: usmjerivač s uključenim vatrozidom u uredu, ugrađeni vatrozid na svakom računalu i WAF ispred web stranice.
Primjer: pravila za server s web stranicom
Recimo da tvrtka drži stranicu na vlastitom virtualnom serveru, a ured ima stalnu javnu adresu 198.51.100.24 (adresa iz raspona rezerviranog za dokumentaciju). Pravila bi mogla izgledati ovako:
| Redoslijed | Port | Izvor | Odluka | Zašto |
|---|---|---|---|---|
| 1 | 443 (HTTPS) | bilo tko | propusti | posjetitelji stranice |
| 2 | 80 (HTTP) | bilo tko | propusti | preusmjerenje na HTTPS |
| 3 | 22 (SSH) | 198.51.100.24 | propusti | administracija samo iz ureda |
| 4 | 3306 (baza) | bilo tko | odbij | baza smije razgovarati samo sa stranicom na istom serveru |
| 5 | sve ostalo | bilo tko | odbij | zadana zabrana |
Najčešća greška je četvrti red koji nedostaje. Baza otvorena prema internetu dobiva automatizirane pokušaje pogađanja lozinke od prvog dana, a jedan slab račun tada je dovoljan za krađu svih narudžbi. Druga česta greška je SSH otvoren svima, iako se na server prijavljuju dvije osobe iz istog ureda.
WAF: vatrozid koji čita web zahtjeve
Mrežni vatrozid vidi samo da netko kuca na port 443. Ne zna što taj netko traži. WAF (web application firewall) čita sam zahtjev: adresu, parametre, sadržaj obrasca. Ako u polju za pretragu stigne ' OR '1'='1, što je klasičan pokušaj ubacivanja naredbe u bazu, WAF ga odbija prije nego što ga stranica obradi.
Tipično zaustavlja ubacivanje zlonamjernog koda kroz obrasce i parametre, masovno pogađanje lozinki na prijavi u administraciju, poznate napade na dodatke za WordPress i loše botove koji skeniraju stranicu. Može ograničiti broj zahtjeva s jedne adrese u minuti. Pravila se uglavnom oslanjaju na OWASP Top 10, popis najčešćih ranjivosti web aplikacija.
WAF radi na dva mjesta. Ispred servera, kao dio CDN-a ili obrnutog proxyja, zaustavlja loš promet prije nego što uopće optereti server. Kao dodatak unutar WordPressa vidi više o samoj stranici, ali napad tada već troši resurse servera. Kod većih napada vrijedi ono prvo.
Za webshop koji kartične podatke obrađuje sam postoji i izričit zahtjev. Standard PCI DSS 4.0 u zahtjevu 6.4.2 traži automatsko rješenje ispred javnih web aplikacija koje stalno otkriva i sprječava napade, a od 31. ožujka 2025. to je obavezno pri procjeni. Većina malih webshopova kartice ne vidi jer kupac plaća na stranici procesora plaćanja, pa ih to ne pogađa izravno.
Vatrozid i propisi u Hrvatskoj
Zakon o kibernetičkoj sigurnosti (NN 14/2024), na snazi od 15. veljače 2024., u hrvatsko je pravo prenio direktivu NIS2. Ključni i važni subjekti po tom zakonu moraju provoditi mjere upravljanja kibernetičkim sigurnosnim rizicima za svoje mrežne i informacijske sustave, a nadzor nad prometom prema tim sustavima jedan je od najosnovnijih načina da se to napravi. Tvrtka koja nije obveznik zakona i dalje odgovara za osobne podatke po GDPR-u, čiji članak 32. traži odgovarajuće tehničke mjere zaštite. Ni jedan ni drugi propis ne imenuje konkretan proizvod, ali server s podacima kupaca bez ikakvog vatrozida teško je opravdati nadzornom tijelu nakon proboja.
Što vatrozid ne rješava
Vatrozid propušta ono što je dopušteno, a napad često dolazi upravo kroz dopušteno. Ranjiv dodatak na stranici dostupan je kroz port 443, koji mora biti otvoren. Zaposlenik koji klikne poveznicu iz phishing poruke sam pokreće vezu prema van, a vatrozid izlazne veze uglavnom propušta. Kad zakaže sve ostalo, posljedica je često malware na stranici ili u uredu.
Jaki DDoS napad zagušuje vezu prema serveru prije nego što vatrozid na samom serveru stigne išta odbiti. Protiv toga pomaže samo zaštita kod pružatelja mreže ili CDN-a. Zato vatrozid ne zamjenjuje ažuriranja, sigurnosne kopije i nadzor, što je redovan dio hostinga i održavanja.
Vatrozid, antivirus, VPN i CDN
Antivirus pregledava datoteke na uređaju i traži zlonamjerni kod. Vatrozid gleda promet i datoteke ne otvara. VPN šifrira vezu između vas i udaljene mreže, ali sam ne odlučuje što smije proći. CDN dostavlja stranicu s blizih servera i često u sebi nosi WAF, pa se dvije usluge kupuju zajedno. Svaki od ova četiri alata pokriva svoju rupu, pa tvrtka obično treba više njih.
Česta pitanja
Treba li mi vatrozid ako imam antivirus?
Treba. Antivirus otkriva zlonamjerne datoteke koje su već stigle na računalo, a vatrozid sprječava neželjene veze prema računalu i s njega. Jedan štiti od onoga što je ušlo, drugi od onoga što pokušava ući.
Je li ugrađeni vatrozid u Windowsu dovoljan?
Za pojedinačno računalo uglavnom jest, pod uvjetom da je uključen i da ga nitko nije isključio radi nekog programa. Ured treba i vatrozid na usmjerivaču, a web stranica svoj WAF, jer vatrozid na računalu ne štiti ništa drugo osim tog računala.
Usporava li WAF stranicu?
WAF ispred servera, u sklopu CDN-a, obično ne usporava stranicu primjetno, a često je i ubrza jer blokira botove koji troše resurse. Sigurnosni dodatak unutar WordPressa radi na istom serveru kao stranica, pa na slabijem hostingu može dodati vrijeme obrade svakog zahtjeva.
Ako hosting ima vatrozid, trebam li sigurnosni dodatak za WordPress?
Vatrozid hostinga obično štiti server, ne nužno vašu stranicu na razini zahtjeva. Pitajte pružatelja ima li WAF i što točno blokira. Ako ima, dodatak služi uglavnom za prijavu u administraciju i obavijesti, pa ne trebate dva sustava koja rade isti posao.
Povezani pojmovi
Malware
Zlonamjerni softver koji bez vašeg znanja krade podatke, šifrira datoteke ili preusmjerava posjetitelje. Na stranicu najčešće ulazi kroz zastarjeli dodatak.
Hosting
Usluga koja drži datoteke i bazu vaše web stranice na serveru dostupnom 24/7. Snaga i lokacija servera utječu na TTFB, a time i na brzinu stranice.
CDN
Mreža servera koja isporučuje kopiju vaše stranice s lokacije najbliže posjetitelju. Skraćuje učitavanje i štiti od naglih navala prometa.
Enkripcija
Pretvaranje podataka u oblik koji može pročitati samo onaj tko ima ključ. Štiti lozinke, plaćanja i poruke dok putuju internetom i dok su pohranjeni.
WordPress
Najrašireniji CMS otvorenog koda, na kojem radi oko 39 % svih web stranica. Fleksibilan, ali traži redovito održavanje i kontrolu pluginova.
IP adresa
Brojčana adresa uređaja ili servera na internetu, po kojoj mreža zna kamo poslati podatke. Uz naziv domene veže je DNS, a po GDPR-u može biti osobni podatak.
