IP adresa (adresa internetskog protokola) je brojčana oznaka koju dobiva svaki uređaj i server spojen na mrežu. Po njoj mreža zna kamo poslati podatke i od koga su stigli, otprilike kao adresa primatelja i pošiljatelja na omotnici. Ljudi pamte nazive, računala brojeve, a vezu između to dvoje drži DNS.
Kako IP adresa radi
Sve što putuje internetom, od web stranice do e-poruke, razbija se u male pakete podataka. Svaki paket nosi dvije adrese: onu s koje je poslan i onu na koju ide. Usmjerivači (routeri) usput čitaju odredišnu adresu i proslijede paket korak bliže cilju. Odgovor se vraća obrnutim putem, na adresu pošiljatelja.
Kad u preglednik upišete naziv domene, na primjer vasafirma.hr, računalo prvo preko DNS-a pita koja adresa stoji iza tog naziva i tek onda šalje zahtjev serveru. Uz adresu ide i broj priključka (port), koji kaže kojoj je usluzi na serveru zahtjev namijenjen. Web promet preko HTTPS-a ide na port 443, a pošta na druge brojeve, pa jedan server na istoj adresi istodobno može posluživati i stranicu i poštu.
IPv4 i IPv6
| IPv4 | IPv6 | |
|---|---|---|
| Duljina adrese | 32 bita | 128 bita |
| Broj mogućih adresa | oko 4,3 milijarde | oko 3,4 × 10³⁸ |
| Zapis | četiri broja od 0 do 255, odvojena točkama | osam skupina heksadecimalnih znakova, odvojenih dvotočkom |
| Primjer | 192.0.2.10 | 2001:db8::10 |
| DNS zapis | A | AAAA |
Obje verzije rade usporedo. IPv4 je stariji i još uvijek prevladava, ali slobodnih adresa praktički više nema. Nekoliko milijardi nije dovoljno za sve mobitele, računala, kamere i pametne uređaje na svijetu. IPv6 to rješava golemim brojem adresa. U zapisu se smiju preskakati nule, pa dvije dvotočke (::) zamjenjuju niz skupina koje su sve nula. Dobar hosting stranici danas daje obje adrese, a DNS za domenu tada ima i A i AAAA zapis.
Adrese u primjerima na ovoj stranici dolaze iz raspona rezerviranih za dokumentaciju (RFC 5737 za IPv4, RFC 3849 za IPv6) i ne pripadaju nikome stvarnom.
Javna i privatna adresa
Javna adresa vidljiva je cijelom internetu. Privatna vrijedi samo unutar lokalne mreže, u uredu ili kod kuće. Za privatne mreže rezervirana su tri raspona: 10.0.0.0/8, 172.16.0.0/12 i 192.168.0.0/16. Zato kućni router gotovo uvijek ima adresu poput 192.168.1.1, a ista ta adresa postoji u milijunima drugih domova bez ikakvog sukoba.
Router pritom prevodi adrese (NAT). Računala, mobiteli i pisač u uredu imaju svaki svoju privatnu adresu, a prema internetu svi izlaze s jednom javnom. Zbog manjka IPv4 adresa neki operateri idu korak dalje i jednu javnu adresu dijele između više pretplatnika. Za vlasnika stranice to znači da više posjetitelja može doći s iste adrese, iako nemaju nikakve veze jedan s drugim.
Statička i dinamička adresa
Kućni i mobilni priključak obično dobivaju dinamičku adresu, koju operater dodjeljuje iz svojeg raspona i povremeno mijenja, recimo nakon ponovnog pokretanja routera. Server na kojem je stranica ima statičku adresu, jer na nju pokazuju DNS zapisi i ne smije se mijenjati bez najave.
Tvrtka statičku adresu na uredskom priključku najčešće treba kad se izvana spaja na vlastite sustave ili kad ih štiti vatrozid koji propušta samo poznate adrese. Na dijeljenom hostingu stotine stranica mogu imati istu adresu. To je uobičajeno i samo po sebi nije problem. Problem nastaje kad jedna od tih stranica šalje spam ili bude zaražena, pa zajednička adresa završi na crnoj listi. Je li vaša stranica na dijeljenoj ili vlastitoj adresi, doznat ćete od pružatelja hostinga i održavanja.
Primjer: što server vidi iz jedne posjete
Svaki web server bilježi zahtjeve u zapisnik (log). Jedan redak za zamišljenu posjetu izgleda ovako:
198.51.100.23 - - [11/Nov/2026:09:14:02 +0100] "GET /usluge/ HTTP/1.1" 200 18432 "https://www.google.com/" "Mozilla/5.0 (iPhone; CPU iPhone OS 18_1 like Mac OS X) ..."
| Dio zapisa | Vrijednost u primjeru | Što znači |
|---|---|---|
| IP adresa | 198.51.100.23 | javna adresa s koje je stigao zahtjev |
| Vrijeme | 11. 11. 2026. u 9:14 | kada je zahtjev stigao, u vremenskoj zoni +1 sat |
| Zahtjev | GET /usluge/ | koja je stranica tražena |
| Status | 200 | stranica je uspješno poslana |
| Veličina | 18.432 bajta | koliko je podataka otišlo |
| Izvor | google.com | odakle je posjetitelj kliknuo |
| Preglednik | iPhone, Safari | uređaj i preglednik |
Iz same adrese baze za geolokaciju mogu procijeniti državu i operatera, a grad tek približno. Mobilni korisnik iz Osijeka može se pojaviti kao posjetitelj iz Zagreba ako operater promet vodi kroz svoje središnje čvorove. Ime, ulicu ili broj telefona adresa ne otkriva. Tko je u tom trenutku koristio adresu, zna samo operater koji ju je dodijelio.
Ugled adrese: e-pošta i blokade
Poštanski serveri prate ugled adrese s koje poruka stiže. Ako netko s iste adrese šalje spam, i vaša pošta može završiti u neželjenoj. Zato vlasnik domene u SPF zapisu navodi s kojih servera smije stizati pošta u njegovo ime, a ozbiljni pružatelji pošte paze na ugled svojih adresa.
Isto vrijedi i u suprotnom smjeru. Sigurnosni dodaci i vatrozidi blokiraju adrese s kojih stižu napadi ili tisuće pokušaja prijave. Preoštro pravilo može blokirati i vašu uredsku adresu ili cijeli raspon mobilnog operatera, pa odjednom ne možete otvoriti vlastitu administraciju. Blokade po adresi zato se postavljaju uz popis iznimaka.
IP adresa i GDPR
Sud Europske unije presudio je 19. listopada 2016. u predmetu Breyer (C-582/14) da je i dinamička IP adresa koju bilježi vlasnik stranice osobni podatak, ako vlasnik ima pravna sredstva da uz podatke koje drži pružatelj interneta utvrdi o kome je riječ. Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR) u uvodnoj izjavi 30 izričito navodi IP adrese kao mrežne identifikatore po kojima se osoba može prepoznati.
U Hrvatskoj put do tog dodatnog podatka propisuje Zakon o elektroničkim komunikacijama. Prema članku 53. operateri moraju dvanaest mjeseci čuvati podatke potrebne za utvrđivanje izvora komunikacije i dostaviti ih nadležnim tijelima kad to zakon predviđa. Nadzor nad obradom osobnih podataka provodi Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP).
Za vlasnika stranice iz toga slijedi nekoliko stvari. Zapisnici servera, obrasci i sigurnosni dodaci spremaju IP adrese, pa to treba navesti u politici privatnosti i odrediti koliko se dugo čuvaju. Analitika se postavlja tako da ne zadržava više nego što treba. GA4 prema Googleovoj dokumentaciji ne bilježi i ne sprema IP adrese korisnika iz EU-a: adresu koristi samo za grubu procjenu lokacije na serverima u Europi i odmah je odbacuje. Pristanak mu i dalje treba, jer postavlja kolačiće.
IP adresa, domena i MAC adresa
Ova se tri pojma često miješaju. Naziv domene je ime koje ljudi pamte i koje zakupljujete kod registrara. IP adresa je broj servera na koji to ime trenutačno pokazuje. Ona se može promijeniti, recimo kod selidbe na drugi hosting, a domena ostaje ista. MAC adresa je tvornička oznaka mrežne kartice, vrijedi samo unutar lokalne mreže, i stranice koje posjećujete je ne vide.
Česta pitanja
Kako saznati svoju IP adresu?
Javnu adresu najlakše vidite na nekoj od besplatnih stranica koje je ispisuju, a prikazuje je i sučelje kućnog routera. Privatnu adresu na Windowsu dobijete naredbom ipconfig u naredbenom retku, a na Macu u postavkama mreže. To su dvije različite adrese i obje su točne.
Može li netko po IP adresi saznati gdje živim?
Ne točno. Iz adrese se vidi operater i približno područje, često samo država ili veći grad. Podatak o tome koji je pretplatnik imao adresu u određenom trenutku ima operater, a nadležnim tijelima daje ga samo u slučajevima koje propisuje zakon.
Skriva li VPN moju IP adresu?
Djelomično. Stranica tada vidi adresu VPN servera umjesto vaše. VPN ne briše kolačiće ni prijavu u korisnički račun, pa vas stranica po njima i dalje može prepoznati.
Zašto se IP adresa moje stranice promijenila?
Najčešće zato što je hosting premjestio stranicu na drugi server ili ste promijenili pružatelja. Ako DNS zapisi vode na novu adresu, posjetitelji to ne primijete. Ako je stara adresa negdje upisana ručno, na primjer u vatrozidu ili kod pružatelja pošte, ta veza prestaje raditi dok je ne ispravite.
Povezani pojmovi
DNS
Domain Name System: sustav koji naziv domene pretvara u adresu servera. U DNS zapisima domene stoji kamo vode web stranica, e-pošta i provjere.
Hosting
Usluga koja drži datoteke i bazu vaše web stranice na serveru dostupnom 24/7. Snaga i lokacija servera utječu na TTFB, a time i na brzinu stranice.
SPF, DKIM i DMARC
Tri DNS zapisa kojima poslužitelji primatelja provjeravaju da e-poštu s vaše domene šaljete upravo vi. Bez njih ponude i računi lako završe u spamu.
Naziv domene
Adresa na kojoj se vaša stranica otvara u pregledniku, primjerice siite.hr. Zakupljuje se godišnje kod registrara i odvojena je usluga od hostinga.
GDPR
Europska uredba o zaštiti osobnih podataka. Traži pravnu osnovu za svaku obradu, jasnu politiku privatnosti i poštivanje prava na uvid i brisanje.
Vatrozid
Sustav koji propušta ili blokira mrežni promet prema zadanim pravilima. Štiti servere, računala i web stranice od napada, botova i neovlaštenog pristupa.
