Fingerprinting je tehnika praćenja koja posjetitelja prepoznaje po kombinaciji podataka koje šalje njegov preglednik: verziji preglednika i sustava, rezoluciji zaslona, jeziku, vremenskoj zoni, instaliranim fontovima i načinu na koji uređaj iscrtava grafiku. Svaki od tih podataka sam je po sebi čest, ali njihova kombinacija često je dovoljno rijetka da izdvoji jedan uređaj. Rezultat se zove otisak (fingerprint) i služi kao identifikator, bez ičega spremljenog na uređaju.
Kako nastaje otisak
Dio podataka preglednik šalje sam, uz svaki zahtjev: IP adresu, podatke o pregledniku i sustavu u zaglavljima, jezik. To je pasivni fingerprinting, jer server samo bilježi ono što je ionako stiglo.
Aktivni fingerprinting radi skripta na stranici. Ona preglednik pita za dodatne podatke i neke od njih namjerno izaziva:
- veličinu zaslona i prozora, gustoću piksela i dubinu boje
- vremensku zonu i popis jezika
- broj procesorskih jezgri i približnu količinu memorije
- koji su fontovi dostupni
- kako uređaj iscrta zadani tekst ili oblik na elementu canvas, i kako WebGL opiše grafičku karticu
- kako zvučni sustav obradi kratak zadani signal
Iscrtavanje grafike i zvuka razlikuje se po kombinaciji grafičke kartice, upravljačkih programa i sustava, pa dva naizgled jednaka laptopa često daju različit rezultat. Skripta sve vrijednosti spoji u niz i iz njega izračuna sažetak (hash), kratak kod koji predstavlja uređaj.
Primjer: od običnih podataka do identifikatora
Recimo da skripta pri posjetu prikupi ove vrijednosti:
| Podatak | Vrijednost |
|---|---|
| preglednik i sustav | Chrome, Windows 11 |
| zaslon | 1920 × 1080, omjer piksela 1,25 |
| vremenska zona | Europe/Zagreb |
| jezici | hr-HR, en-US |
| procesorske jezgre | 8 |
| memorija | 8 GB |
| fontovi | 87 dostupnih, među njima dva neuobičajena |
| canvas | sažetak a91f…3c07 |
| WebGL | proizvođač i model grafičke kartice |
Gotovo svaka vrijednost dijeli se s mnogo drugih ljudi. Chrome na Windowsima i hrvatska vremenska zona opisuju veliku skupinu, a tek kombinacija s fontovima i iscrtavanjem sužava je na jedan ili nekoliko uređaja. Iz cijelog niza nastane identifikator, recimo fp_7c2e91, koji se sljedeći put ponovno izračuna i usporedi.
Vrijednosti u tablici su izmišljene. Koliko je vaš preglednik prepoznatljiv možete provjeriti na stranicama istraživačkih projekata poput Am I Unique.
Razlika od kolačića
Kolačić je zapis u pregledniku koji korisnik vidi i može obrisati. Otisak se kod korisnika ne sprema nigdje, nego se pri svakom posjetu ponovno izračuna, pa brisanje kolačića i privatni način rada ne pomažu. Korisnik zato teško zna da ga se prati i teško to može zaustaviti.
Otisak je s druge strane manje stabilan od kolačića. Ažuriranje preglednika, novi monitor ili instalirani font mijenjaju dio vrijednosti, pa sustavi koji ga koriste daju procjenu vjerojatnosti da je riječ o istom uređaju. Često ga kombiniraju s kolačićima i prijavom kako bi povezali stari i novi otisak istog uređaja.
Gdje se koristi
Najviše u dvije svrhe s vrlo različitom reputacijom. Prva je sigurnost: banke, platni sustavi i webshopovi njime prepoznaju sumnjivu prijavu s nepoznatog uređaja, botove i pokušaje prijevare s ukradenim karticama. Druga je praćenje za oglašavanje, kad kolačići nisu dostupni ili ih je korisnik odbio. Tu fingerprinting služi da se povežu posjeti na različitim stranicama i uređajima, što ljudi najčešće ni ne znaju.
Pravni status u EU i Hrvatskoj
Europski odbor za zaštitu podataka (EDPB) u Smjernicama 2/2023 o tehničkom opsegu članka 5. stavka 3. Direktive o e-privatnosti, verzija 2.0 usvojena 7. listopada 2024., potvrđuje ono što je Radna skupina iz članka 29. rekla još 2014.: fingerprinting spada pod isto pravilo kao kolačići. Smjernice kao primjer izričito spominju JavaScript koji preglednik potakne da pošalje tražene podatke. Pristup podacima na uređaju traži privolu i kad se na uređaju ništa ne sprema.
U Hrvatskoj je to pravilo članak 43. stavak 4. Zakona o elektroničkim komunikacijama. Za praćenje koje nije nužno za uslugu koju je korisnik zatražio treba privola. Povrede po tom zakonu mogu utvrditi HAKOM ili AZOP, svaki u okviru svojih ovlasti (članak 51.), a za pravnu osobu prekršajna kazna iznosi od 13.270 do 132.720 eura. Budući da je otisak identifikator po kojem se osoba može prepoznati, primjenjuje se i GDPR: treba svrha, pravna osnova i spomen u politici privatnosti.
Za sigurnosnu upotrebu, primjerice provjeru uređaja pri prijavi ili plaćanju, iznimka za ono što je nužno za zatraženu uslugu može vrijediti, ali se procjenjuje za svaki slučaj posebno. Ista skripta ne smije podatke dobivene radi sigurnosti usput koristiti za oglase.
Googleova pravila za oglašivače
Google je u prosincu 2024. najavio da njegova pravila za oglasne platforme od 16. veljače 2025. više ne zabranjuju fingerprinting. Britanski regulator ICO već je pri najavi tu promjenu nazvao neodgovornom i podsjetio da ona ne mijenja zakon.
Za hrvatsku stranicu vrijedi isto. Ono što Google dopušta u svojim pravilima ne daje pravnu osnovu. Tehnika koja zaobilazi cookie banner ne zaobilazi obvezu pristanka, a Consent Mode upravlja samo Googleovim tagovima. Zato se kod svakog postavljanja praćenja uz kolačiće provjerava i koje skripte trećih strana stranica učitava.
Kako se preglednici brane i gdje su granice
Preglednici fingerprinting otežavaju na dva načina. Jedan je blokiranje poznatih skripti za fingerprinting, što Firefox radi u svojoj zaštiti od praćenja. Drugi je ujednačavanje ili nasumično mijenjanje vrijednosti, kako bi više uređaja izgledalo isto ili bi isti uređaj svaki put izgledao malo drukčije. Nijedna metoda nije potpuna, a što je zaštita stroža, to se češće neka stranica ne prikaže kako treba.
Za vlasnika stranice granica je drukčija. Fingerprinting se ne vidi u popisu kolačića, pa ga skener kolačića često ne prijavi. Provjeru treba napraviti po skriptama: koje se učitavaju prije privole i što od preglednika traže.
Česta pitanja
Je li fingerprinting zakonit?
Sam po sebi nije zabranjen, ali za praćenje i oglašavanje u EU-u traži privolu, jednako kao kolačići. Bez privole je zakonit samo kad je doista nužan za uslugu koju je korisnik zatražio, što se kod oglašavanja ne može tvrditi.
Pomaže li anonimni način preglednika?
Malo. Anonimni način briše kolačiće nakon zatvaranja prozora, ali uređaj i dalje šalje istu rezoluciju, fontove i rezultate iscrtavanja. Više pomaže preglednik s ugrađenom zaštitom od fingerprintinga.
Kako provjeriti koristi li moja stranica fingerprinting?
Otvorite stranicu u privatnom prozoru, ne prihvaćajte kolačiće i u alatima za razvoj pogledajte karticu Network. Svaka skripta treće strane koja se učita prije izbora treba objašnjenje. Kod alata za prevenciju prijevara pitajte dobavljača što točno prikuplja i u koju svrhu.
Mogu li fingerprinting koristiti kad posjetitelj odbije kolačiće?
Ne. Odbijanje se odnosi na praćenje kao takvo, a ne samo na kolačiće, pa otisak koji preuzme ulogu odbijenog kolačića krši isto pravilo. Uz to se protivi načelu poštenosti iz GDPR-a, jer posjetitelj misli da ga se ne prati.
Povezani pojmovi
Kolačić
Mala tekstualna datoteka koju web stranica pohrani u preglednik. Pamti postavke i prijave, a kolačići koji nisu nužni smiju se postaviti tek uz privolu.
Cookie banner
Traka koja pri prvom posjetu traži pristanak za kolačiće. Po GDPR-u mora nuditi i odbijanje, bez unaprijed označenih kućica i cookie walla.
Consent Mode
Googleov mehanizam koji tagovima šalje signal je li korisnik pristao na kolačiće. Bez Consent Mode V2 Ads kampanje u EU gube konverzijske signale.
GDPR
Europska uredba o zaštiti osobnih podataka. Traži pravnu osnovu za svaku obradu, jasnu politiku privatnosti i poštivanje prava na uvid i brisanje.
AZOP
Agencija za zaštitu osobnih podataka: hrvatsko nadzorno tijelo za GDPR. Provodi nadzor, prima prijave povreda podataka i izriče kazne.
Server-side tracking
Praćenje konverzija preko vlastitog servera umjesto izravno iz preglednika. Daje više kontrole nad podacima, ali pravila o privoli i dalje vrijede.
