SMTP (Simple Mail Transfer Protocol) je protokol kojim se e-pošta šalje: od vašeg programa do poslužitelja i od tog poslužitelja do poslužitelja primatelja. Postoji od 1982., a današnja pravila opisuje standard RFC 5321. Čitanje pošte nije njegov posao, za to služe IMAP i POP3.
Kako SMTP prenosi poruku
Kad u Outlooku ili na mobitelu kliknete Pošalji, poruka ne putuje izravno primatelju. Prolazi nekoliko postaja, a SMTP je jezik kojim one razgovaraju:
- Program za e-poštu spoji se na izlazni poslužitelj vašeg pružatelja, prijavi se i preda mu poruku.
- Izlazni poslužitelj pogleda domenu primatelja i u DNS-u potraži njezin MX zapis, koji kaže koji poslužitelj prima poštu za tu domenu.
- Spoji se na taj poslužitelj, opet preko SMTP-a, i preda poruku.
- Poslužitelj primatelja provjeri pošiljatelja, odluči ide li poruka u inbox ili u neželjenu poštu i spremi je u sandučić.
- Primatelj je pročita preko IMAP-a ili POP3-a.
Sam razgovor je običan tekst. Poslužitelj pošiljatelja pozdravi drugu stranu, kaže od koga je poruka (MAIL FROM) i kome ide (RCPT TO), pa pošalje sadržaj (DATA). Druga strana na svaki korak odgovori troznamenkastim kodom. Kod 250 znači da je sve u redu. Kodovi koji počinju s 4 označavaju privremenu grešku, nakon koje poslužitelj pokušava ponovo, a kodovi s 5 trajno odbijanje. Te kodove vidite u povratnim porukama kad pošta ne prođe, pa vrijedi znati pročitati barem prvu znamenku.
Adresa iz koraka MAIL FROM, takozvana omotnica, i adresa u polju Od koju vidi primatelj ne moraju biti iste. SMTP to sam ne provjerava. Upravo zato su nastali SPF, DKIM i DMARC.
SMTP, IMAP i POP3
SMTP samo šalje. Za čitanje pošte služe drugi protokoli:
- IMAP drži poruke na poslužitelju i usklađuje ih na mobitelu, laptopu i webmailu
- POP3 poruke preuzima na jedan uređaj i obično ih briše s poslužitelja
Zato se u postavkama programa za e-poštu upisuju dva poslužitelja, ulazni i izlazni. Kad pošta stiže, a ne odlazi, gotovo uvijek je kriv izlazni, dakle SMTP dio postavki.
Portovi i šifriranje
Port je broj vrata na poslužitelju kroz koja se program spaja. Za SMTP se koriste tri:
| Port | Namjena | Šifriranje |
|---|---|---|
| 25 | razmjena pošte između poslužitelja | STARTTLS, ako ga obje strane podržavaju |
| 587 | slanje iz programa ili sa stranice, uz prijavu | STARTTLS: veza krene nešifrirano pa prijeđe na TLS |
| 465 | slanje iz programa ili sa stranice, uz prijavu | TLS od prvog bajta |
Standard RFC 8314 iz 2018. preporučuje da programi poštu predaju isključivo šifriranom vezom i da pružatelji nude oba načina, 587 i 465. Ako su obje strane ispravno postavljene i traže šifriranje prije slanja, sigurnosne razlike među njima nema. Birate onaj koji vaš pružatelj navodi u uputama.
Port 25 nije za slanje iz programa ni sa stranice. Internetski operateri i mnogi hosting paketi blokiraju ga za odlazni promet, jer ga zaraženi uređaji koriste za slanje spama. Ako je stari program godinama radio na portu 25 i odjednom prestao, to je najčešći razlog.
TLS ovdje štiti vezu, ne samu poruku: skriva lozinku i sadržaj dok putuju do sljedećeg poslužitelja. Da poruku ne pročita ni poslužitelj na putu, treba enkripcija s kraja na kraj, što je posebna tema.
Prijava na poslužitelj
Izlazni poslužitelj ne prima poruke od bilo koga. Prije slanja program se prijavljuje (SMTP AUTH), najčešće punom adresom e-pošte kao korisničkim imenom i lozinkom sandučića. Poslužitelj koji bi primao poštu bez prijave zove se otvoreni relej. Spameri takve brzo pronađu, pa ga danas nijedan ozbiljan pružatelj ne nudi.
Veliki pružatelji pošte, poput Googlea i Microsofta, postupno ukidaju prijavu samom lozinkom za vanjske programe. Umjesto nje traže prijavu preko OAutha ili posebnu lozinku za aplikaciju, koja se otvara u postavkama računa uz uključenu dvofaktorsku prijavu. Kad se stari pisač ili skener koji šalje skenove e-poštom odjednom ne može prijaviti, razlog je obično ta promjena.
Primjer: SMTP postavke za vasafirma.hr
Recimo da zamišljena tvrtka vasafirma.hr ima poštu kod pružatelja koji izlazni poslužitelj vodi na mail.vasafirma.hr. Postavke u programu za e-poštu ili u dodatku na stranici izgledale bi ovako:
| Polje | Vrijednost |
|---|---|
| Izlazni poslužitelj (SMTP) | mail.vasafirma.hr |
| Port i šifriranje | 465 uz SSL/TLS ili 587 uz STARTTLS |
| Prijava | da, istim podacima kao za ulazni poslužitelj |
| Korisničko ime | info@vasafirma.hr |
| Lozinka | lozinka sandučića ili lozinka za aplikaciju |
| Ulazni poslužitelj (IMAP) | mail.vasafirma.hr, port 993, SSL/TLS |
Naziv poslužitelja i portovi razlikuju se od pružatelja do pružatelja, pa uvijek prepišite one iz njegovih uputa. Kod Google Workspacea i Microsofta 365 izlazni poslužitelj nije na vašoj domeni, nego njihov.
Uz postavke ide i DNS strana. Da bi primatelji vjerovali porukama s vasafirma.hr, SPF zapis mora dopustiti poslužitelj s kojeg šaljete, DKIM mora potpisati poruke, a DMARC reći što s porukama koje provjeru ne prođu. Kako se ti zapisi pišu, objašnjava stranica o SPF-u, DKIM-u i DMARC-u.
Zašto WordPress obrasci ne šalju poštu
WordPress poštu šalje funkcijom wp_mail(), koja bez dodatnih postavki poruku predaje PHP-u, a PHP poslužitelju hostinga. Prijave ni na jedan sandučić tu nema. Poruka obično kreće s adrese poput wordpress@vasafirma.hr, koja ne postoji, i s poslužitelja koji vaš SPF zapis ne spominje. Gmail ili Outlook takvu poruku stave u neželjenu poštu ili je odbiju bez traga.
Dokumentacija WordPressa izričito upozorava da uspješan rezultat te funkcije ne znači da je poruka stigla, samo da je zahtjev obrađen bez greške. Obrazac zato posjetitelju zahvali na upitu, a upit nikad ne stigne. Mnoge tvrtke to otkriju tek kad kupac nazove i pita zašto mu nitko nije odgovorio.
Rješenje je da stranica šalje kao svaki drugi program: preko pravog SMTP poslužitelja, uz prijavu. Najčešće se to postavlja pluginom za SMTP, u koji se upišu poslužitelj, port, korisničko ime i lozinka iz tablice gore. Druga mogućnost je servis za transakcijsku poštu, na koji se stranica spaja preko SMTP-a ili API-ja. Nakon postavljanja pošaljite probnu poruku na jednu Gmail i jednu Outlook adresu i u zaglavlju poruke provjerite prolaze li SPF, DKIM i DMARC.
Obrasci najčešće nose ime, e-poštu i telefon, dakle osobne podatke. GDPR u članku 32. enkripciju navodi kao jednu od primjerenih mjera zaštite, pa je šifrirana, prijavljena veza ujedno i sigurnosna mjera.
Newsletteri i masovno slanje
Poslovni sandučić napravljen je za dopisivanje, ne za kampanje. Pružatelji ograničavaju koliko poruka dnevno smije otići s jednog računa, a tisuću poruka odjednom s istog poslužitelja kvari ugled domene. Za email marketing koristite alat za kampanje, koji ima vlastitu infrastrukturu i sam obrađuje odjave i odbijene adrese. Koliko poruka stvarno stigne u inbox i o čemu to ovisi, opisuje stranica o isporučivosti.
Za malu tvrtku dobar je ovakav raspored. Obična pošta ide preko pružatelja poslovne pošte, obavijesti sa stranice i webshopa preko SMTP-a s prijavom ili transakcijskog servisa, a newsletteri preko alata za kampanje. Svaki od tih poslužitelja mora biti naveden u SPF zapisu domene. Taj raspored postavljamo kad radimo poslovni e-mail na vlastitoj domeni.
Česta pitanja
Koji SMTP port koristiti?
Za slanje iz programa ili sa stranice 465 ili 587, ovisno o tome što navodi vaš pružatelj. Port 25 ostavite poslužiteljima, jer ga za odlazni promet često blokiraju i operateri i hosting.
Što znači greška 535 pri slanju?
Poslužitelj je odbio prijavu. Najčešće je lozinka kriva, korisničko ime nije puna adresa e-pošte ili pružatelj za taj program traži lozinku za aplikaciju umjesto obične.
Može li se e-pošta poslati bez SMTP-a?
Ne može. Svaka poruka na internetu u nekom trenutku prolazi kroz SMTP, čak i kad je šaljete preko API-ja nekog servisa. Pitanje je samo koji poslužitelj je šalje i smije li slati u ime vaše domene.
Zašto poruke s moje stranice završavaju u spamu?
Najčešće zato što ih šalje poslužitelj hostinga bez prijave, s adrese koja ne postoji, a SPF i DKIM ih ne pokrivaju. Prebacite slanje na SMTP s prijavom i provjerite DNS zapise domene.
Povezani pojmovi
SPF, DKIM i DMARC
Tri DNS zapisa kojima poslužitelji primatelja provjeravaju da e-poštu s vaše domene šaljete upravo vi. Bez njih ponude i računi lako završe u spamu.
Deliverability
Sposobnost da email stigne u inbox, a ne u spam. Ovisi o SPF i DKIM zapisima, kvaliteti liste i reputaciji domene pošiljatelja.
DNS
Domain Name System: sustav koji naziv domene pretvara u adresu servera. U DNS zapisima domene stoji kamo vode web stranica, e-pošta i provjere.
Spam
Neželjena masovna poruka poslana bez privole primatelja. U email marketingu odvodi cijelu domenu u filtere, a u SEO-u znači kupljene poveznice.
Email marketing
Slanje ciljanih poruka e-poštom ljudima koji su ih pristali primati, radi izgradnje odnosa i prodaje. Lista adresa pripada tvrtki, a ne platformi.
WordPress
Najrašireniji CMS otvorenog koda, na kojem radi oko 39 % svih web stranica. Fleksibilan, ali traži redovito održavanje i kontrolu pluginova.
