Spam je neželjena masovna poruka poslana nekome tko je nije tražio, najčešće s promotivnim sadržajem. Hrvatski zakon za to koristi izraz neželjene elektroničke komunikacije. Ista riječ u SEO-u znači sadržaj i poveznice napravljene da prevare tražilicu.
Što se smatra spamom
Spam nije samo masovni e-mail. Isto vrijedi za SMS, MMS, automatske pozive bez čovjeka na liniji, komentare ispod objava i poruke u društvenim mrežama. Presudna su dva uvjeta: poruka nešto promovira ili prodaje, a primatelj nije pristao da je dobije.
Poruke koje kupac očekuje kao dio kupnje nisu promidžba. Potvrda narudžbe, račun, obavijest o slanju paketa ili promjena lozinke šalju se zato što ih posao traži. Čim se u takvu poruku ubaci popust za sljedeću kupnju, postaje promotivna i vrijede pravila za promidžbu.
Što propisuje hrvatski zakon
Glavno pravilo je u članku 50. Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN 76/22, 14/24, 45/26). Izmjena iz 2026. taj članak nije dirala.
| Pravilo | Izvor |
|---|---|
| Promidžba e-poštom, SMS-om, MMS-om i automatskim pozivima dopuštena je samo uz prethodnu privolu primatelja. | ZEK, čl. 50. st. 1. |
| Trgovac smije kupcima čiju je adresu dobio pri prodaji slati promidžbu vlastitih sličnih proizvoda ili usluga, ako kupac može besplatno i jednostavno odbiti pri prikupljanju adrese i u svakoj poruci. | ZEK, čl. 50. st. 2. |
| Zabranjeno je prikrivati identitet pošiljatelja i slati poruku bez ispravne adrese ili broja na koji primatelj besplatno traži prestanak slanja. | ZEK, čl. 50. st. 3. |
| Pravila o privoli iz stavaka 1. i 2. ne primjenjuju se na promidžbu prema pravnim osobama. | ZEK, čl. 50. st. 4. |
| Promotivna poruka mora se prepoznati kao takva, pošiljatelj mora biti jasno naveden, a uvjeti popusta i poklona lako dostupni. | Zakon o elektroničkoj trgovini, čl. 7. |
Iznimka za tvrtke iz stavka 4. je uža nego što izgleda. Stavak 3. vrijedi i za njih, pa se identitet pošiljatelja i odjava ne smiju izostaviti ni u B2B slanju. Uz to, adresa oblika ime.prezime@tvrtka.hr pripada osobi, pa njezina obrada ostaje podložna GDPR-u.
Prestanak kršenja članka 50. po službenoj dužnosti ili na prijavu može odlukom narediti HAKOM ili AZOP, svaki u svojoj nadležnosti (ZEK, čl. 51.). Nadzor nad Zakonom o elektroničkoj trgovini obavlja Državni inspektorat. Operator e-pošte mora objaviti adresu za prijavu zlouporabe i na prigovor odgovoriti u roku od najviše 15 dana.
Primjer: promotivna poruka koja poštuje pravila
Recimo da konoba šalje jesenski jelovnik gostima koji su se prijavili na obrascu s double opt-inom. Skraćeno, poruka izgleda ovako:
Od: Konoba Primjer <novosti@konobaprimjer.hr>
Predmet: Jesenski jelovnik od petka, 14. studenoga
List-Unsubscribe: <https://konobaprimjer.hr/odjava?id=8f3a>
List-Unsubscribe-Post: List-Unsubscribe=One-Click
Od petka na jelovniku su tartufi i domaća tjestenina.
Ponuda: 10 % popusta na večeru za dvoje, uz rezervaciju do 30. studenoga.
Ovu poruku dobivate jer ste se prijavili na novosti na konobaprimjer.hr.
Odjava jednim klikom: konobaprimjer.hr/odjava
Konoba Primjer d.o.o., Obala 1, 21000 Split
Naziv, adresa i datumi su izmišljeni. Pošiljatelj je vidljiv i šalje s vlastite domene. Uvjet popusta stoji uz popust, primatelj vidi zašto je poruku dobio, a odjava radi i u tijelu poruke i u zaglavlju, gdje je Gmail prikaže kao gumb.
Zašto poruke završe u mapi neželjene pošte
Filteri gledaju tko šalje, kako šalje i kako primatelji reagiraju. Od 1. veljače 2024. Gmail od svih pošiljatelja traži SPF ili DKIM, ispravne DNS zapise i udio prijava spama ispod 0,3 % u alatu Postmaster Tools. Tko na Gmail šalje više od 5.000 poruka dnevno, mora imati i SPF i DKIM, DMARC zapis, domenu u polju Od usklađenu s jednom od njih, i odjavu jednim klikom u promotivnim porukama. Kako se ti zapisi postavljaju piše na stranici o SPF-u, DKIM-u i DMARC-u.
Ponašanje primatelja teži jednako. Kupljena lista, slanje nakon godinu dana šutnje i naslovi puni velikih slova i uskličnika podižu broj prijava, a to ruši isporučivost cijele domene, pa trpi i svaka sljedeća kampanja.
Spam zamke
Neke adrese postoje samo da uhvate pošiljatelje s lošim listama. To su stari, napušteni sandučići ili adrese koje se nikad nisu prijavile ni na što. Poruka poslana na takvu adresu dokaz je da lista nije čista, pa poruke počnu tiho nestajati bez ikakve obavijesti. Redovito uklanjanje adresa koje mjesecima ništa ne otvaraju smanjuje taj rizik.
Spam u SEO-u
Google u pravilima o spamu navodi niz postupaka koji stranicu spuštaju u rezultatima ili je potpuno izbacuju. Među njima su kupljene i razmijenjene poveznice (link spam), masovno proizveden sadržaj bez vrijednosti za čitatelja, skriveni tekst, prepunjavanje ključnim riječima, prikrivanje (cloaking), varljiva preusmjeravanja, zloupotreba istekle domene i spam koji korisnici ostavljaju u komentarima.
Kupljeni backlinkovi najčešće se jednostavno zanemare. Kad Googleov tim ručno utvrdi kršenje, izriče ručnu radnju i o tome obavještava u Google Search Consoleu, u izvješću o ručnim radnjama. Ručna radnja može pogoditi pojedine stranice ili cijelu domenu, pa jedna loša kampanja poveznica može poništiti godine rada na sadržaju.
Spam, phishing i malware
Spam je neželjen, ali ne nužno zlonamjeran. Pošiljatelj želi prodati, samo bez dopuštenja. Phishing se predstavlja kao netko drugi, banka, dostavna služba ili država, kako bi izmamio lozinku ili podatke kartice. Malware je zlonamjerni program u privitku ili na stranici do koje poruka vodi. Filteri ne čitaju namjeru nego signale, pa tvrtka koja šalje urednu promidžbu bez ispravne autentikacije može završiti u istom košu kao prevaranti.
Česte greške tvrtki
Kupljena ili prepisana lista je najskuplja pogreška, jer krši pravilo o privoli i puni listu zamkama. Druga je odjava koja traži prijavu u korisnički račun ili tri klika, iako zakon traži besplatan i jednostavan način. Treća je mješavina: newsletter koji se šalje i kupcima i tvrtkama i nekome tko je samo jednom poslao upit, bez evidencije tko je na što pristao. Kad netko prigovori, takvu privolu nije moguće dokazati.
Na tehničkoj strani česta je promidžba s besplatne adrese poput Gmaila. Vlastita domena s ispravnim zapisima prvi je uvjet isporučivosti, a postavlja se jednom, kod poslovnog e-maila.
Česta pitanja
Smijem li slati newsletter kupcima koji se nisu prijavili?
Smijete, ako ste adresu dobili pri prodaji, ako šaljete ponudu vlastitih sličnih proizvoda ili usluga i ako je kupac pri kupnji i u svakoj poruci mogao besplatno odbiti. To je iznimka iz članka 50. stavka 2. ZEK-a. Za sve ostalo treba prethodna privola.
Smijem li tvrtkama slati ponude e-poštom bez privole?
Zakon pravila o privoli ne primjenjuje na pravne osobe, ali pošiljatelj mora biti jasno naveden, a odjava mora raditi. Ako pišete na osobnu adresu zaposlenika, obrađujete osobne podatke, pa morate imati pravnu osnovu po GDPR-u i poštovati prigovor.
Kome prijaviti spam u Hrvatskoj?
Prvo operatoru e-pošte preko njegove adrese za zlouporabe, jer mora odgovoriti u 15 dana. Za ponovljeno slanje bez privole nadležni su HAKOM i AZOP. Lažne poruke koje traže lozinku ili plaćanje prijavite Nacionalnom CERT-u.
Zašto moje poruke idu u spam iako imam privolu?
Privola je pravni uvjet, a filter gleda tehniku i ponašanje. Provjerite SPF, DKIM i DMARC, udio prijava u Postmaster Toolsu i koliko dugo niste slali. Ako primatelji poruke ne otvaraju ili ih brišu bez čitanja, filter to s vremenom shvati kao znak da poruke nitko ne želi.
Povezani pojmovi
Double opt-in
Prijava na listu u dva koraka — korisnik upiše email pa ga potvrdi klikom u poruci. Standard za GDPR pristanak i čistu email listu.
Open rate
Postotak primatelja koji su otvorili email u odnosu na broj isporučenih poruka. Zdrav raspon za male hrvatske liste je 25 do 35 posto.
Newsletter
Redovita email poruka koju firma šalje pretplatnicima. Gradi odnos i ponavljanu prodaju bez ovisnosti o algoritmima društvenih mreža.
Backlink
Poveznica s druge web stranice na vašu. Google ih tretira kao glasove povjerenja — kvalitetni backlinkovi podižu autoritet i rangiranje.
SPF, DKIM i DMARC
Tri DNS zapisa kojima poslužitelji primatelja provjeravaju da e-poštu s vaše domene šaljete upravo vi. Bez njih ponude i računi lako završe u spamu.
Phishing
Prijevara u kojoj napadač glumi banku, dostavu ili poznatu tvrtku kako bi od žrtve izvukao lozinku, podatke kartice ili uplatu na svoj račun.
