Analitika

EBITDA

Dobit prije kamata, poreza i amortizacije. Pokazuje koliko zarađuje samo poslovanje, bez utjecaja kredita, poreza i trošenja imovine.

EBITDA je dobit prije kamata, poreza i amortizacije, prema engleskom earnings before interest, taxes, depreciation and amortization. Pokazuje koliko zarađuje samo poslovanje, prije nego što se oduzmu kamate na kredite, porez na dobit i trošenje opreme. Zato je to broj po kojem banke, kupci tvrtki i davatelji potpora najčešće uspoređuju poduzeća različite veličine.

Kako se računa

Do istog broja vode dva puta. Prvi kreće od dobiti i vraća ono što je iz nje već oduzeto:

EBITDA = dobit prije oporezivanja + kamate + amortizacija

Drugi kreće od samog poslovanja: poslovni prihodi umanjeni za poslovne rashode, uz koje se vrati amortizacija, jer je već bila među rashodima. Tu varijantu koriste i hrvatski javni pozivi za potpore, koji EBITDA-u izračunavaju kao poslovni prihod minus poslovni rashod plus amortizacija, iz godišnjeg financijskog izvještaja (GFI-POD). Dvije formule daju isti rezultat samo ako tvrtka nema drugih financijskih stavki osim kamata. Tečajne razlike ili prihod od kamata na depozit razdvojit će ih, pa uz svaku EBITDA-u pitajte kako je izračunata.

Slova u kratici znače sljedeće:

  • E (earnings): zarada, ovdje dobit iz poslovanja.
  • I (interest): kamate na kredite i zajmove. Govore o tome kako je tvrtka financirana.
  • T (taxes): porez na dobit. U Hrvatskoj je 10 % ako su prihodi u godini do 1.000.000 eura, a 18 % iznad toga.
  • D (depreciation): amortizacija opreme, vozila, strojeva i zgrada. Trošak se knjiži, a novac zbog njega te godine ne izlazi s računa.
  • A (amortization): otpis nematerijalne imovine, poput softvera, licenci ili kupljenog brenda.

U hrvatskom računu dobiti i gubitka D i A stoje pod istim nazivom, amortizacija, pa se zbrajaju u jedan iznos.

EBITDA marža

EBITDA podijeljena s poslovnim prihodima, puta 100, zove se EBITDA marža. Ona omogućuje usporedbu tvrtki različite veličine, ali samo unutar iste djelatnosti. Trgovina na veliko živi od male marže na velikom prometu, a softverska tvrtka od visoke marže na manjem. Razlika između njih ne govori ništa o tome koja je bolje vođena.

Primjer: od prihoda do neto dobiti

Recimo da mala proizvodna tvrtka, d.o.o., u godini ostvari 600.000 eura poslovnih prihoda. Brojke su izmišljene, za ilustraciju.

StavkaIznos (EUR)
Poslovni prihodi600.000
Materijal i vanjske usluge−270.000
Plaće s doprinosima−180.000
Ostali poslovni rashodi (najam, marketing, osiguranje)−60.000
EBITDA90.000
Amortizacija−30.000
EBIT (dobit iz poslovanja)60.000
Kamate na kredit−10.000
Dobit prije oporezivanja50.000
Porez na dobit, 10 %−5.000
Neto dobit45.000

EBITDA marža je 90.000 / 600.000 = 15 %, a neto dobit 7,5 % prihoda. Obrnuti izračun daje isto: 45.000 + 5.000 + 10.000 + 30.000 = 90.000. Porez je ovdje pojednostavljen. Stvarna porezna osnovica razlikuje se od računovodstvene dobiti za porezno nepriznate rashode i olakšice, pa porez rijetko izlazi kao čistih 10 % dobiti.

Zašto EBITDA, a ne neto dobit

Zamislite dvije tvrtke s istim strojevima, kupcima i troškovima rada. Prva je opremu kupila kreditom, druga vlastitim novcem. Prva plaća kamate i ima manju neto dobit, iako posluje jednako dobro. EBITDA im je ista, jer uklanja razlike u financiranju, porezu i starosti imovine. Slično je s tvrtkom koja je upravo kupila novu opremu i ima visoku amortizaciju, naspram one koja radi na potpuno otpisanim strojevima.

Zbog toga se EBITDA uzima kad se tvrtke uspoređuju međusobno, ili kad netko želi znati koliko novca poslovanje može stvarati prije odluke o kreditu ili kupnji.

Što EBITDA ne pokazuje

EBITDA nije novac na računu. Ne vidi tri stvari koje u stvarnosti troše novac:

  • Ulaganja u opremu (CAPEX). Ako tvrtka iz primjera svake godine mora kupiti stroj od 40.000 eura, od 90.000 eura EBITDA-e ostaje bitno manje.
  • Otplatu kredita. Kamate su izvan EBITDA-e, a glavnica nije trošak, ali novac svejedno odlazi.
  • Obrtni kapital. Kupci koji plaćaju za 60 dana i zaliha kupljena unaprijed vežu novac koji se u EBITDA-i ne vidi.

Tvrtka s dobrom EBITDA-om zato može ostati bez likvidnosti. Gledajte je uvijek uz cash flow. Kod tvrtki s puno opreme gledajte i EBIT, dobit nakon amortizacije, jer se strojevi troše i jednom ih treba zamijeniti.

Prilagođena EBITDA

Prilagođena EBITDA (engl. adjusted EBITDA) uklanja jednokratne stavke kako bi pokazala uobičajenu godinu. Tipično se izbacuju dobit od prodaje starog vozila, trošak sudskog spora, otpremnine pri reorganizaciji ili jednokratno preseljenje. Kod prodaje male tvrtke prilagođava se i plaća vlasnika. Ako si vlasnik isplaćuje manje od tržišne plaće za posao koji radi, novi vlasnik morat će nekoga platiti, pa se razlika oduzima.

Prilagodbe su procjena, nisu računovodstveno pravilo. Prodavatelj ih rado dodaje, kupac i banka ih provjeravaju. Tražite popis svake prilagodbe s iznosom i obrazloženjem i usporedite rezultat s EBITDA-om iz službenih izvještaja.

Gdje se traži u Hrvatskoj

Banke kod kredita gledaju koliko godina EBITDA treba da pokrije neto dug, odnosno dug umanjen za novac na računu. Omjer neto dug / EBITDA jedan je od najčešćih pokazatelja zaduženosti, a koliki je prihvatljiv ovisi o banci i djelatnosti.

Kod kupnje i prodaje tvrtke vrijednost se često izražava kao višekratnik EBITDA-e. Ako kupac, recimo, ponudi pet puta EBITDA-u, tvrtka iz primjera vrijedila bi 450.000 eura prije oduzimanja duga. Višekratnik nije fiksan. Ovisi o djelatnosti, rastu, rizicima i tome koliko posao ovisi o vlasniku.

Neki javni pozivi za bespovratne potpore, primjerice za digitalizaciju i internacionalizaciju poslovanja, isključuju prijavitelja koji u godini prije prijave ne može iskazati pozitivnu EBITDA-u. Drugi gledaju zbroj za dvije godine. Definiciju i razdoblje provjerite u svakom pozivu posebno.

EBITDA druge tvrtke možete izračunati sami. Trgovačka društva godišnje financijske izvještaje predaju FINA-i radi javne objave, a oni su dostupni u Registru godišnjih financijskih izvještaja. EBITDA tamo nije zasebna stavka, nego se izračuna iz računa dobiti i gubitka.

Kako poboljšati EBITDA-u

Na EBITDA-u utječu četiri stvari: cijena, trošak materijala i usluga, produktivnost rada i fiksni troškovi. Najbrže djeluje cijena, jer svaki euro povećanja ide ravno u EBITDA-u, dok ušteda na nabavi traži pregovore i vrijeme. Troškovi oglašavanja su poslovni rashod i izravno je smanjuju, pa za svaki kanal izmjerite ROI i ugasite one koji se ne vraćaju.

Oprez sa skraćivanjem. Odgođeno održavanje, manje edukacije i rezanje marketinga podignu EBITDA-u ove godine, a troškove prebace u iduću. Kupac tvrtke ili banka to obično primijete kad usporede nekoliko godina. EBITDA-u i maržu najkorisnije je pratiti mjesečno kao KPI na dashboardu, uz stanje novca.

Česta pitanja

Je li EBITDA isto što i dobit?

Nije. EBITDA je dobit prije kamata, poreza i amortizacije, pa je gotovo uvijek veća od neto dobiti. Neto dobit je ono što ostaje vlasnicima nakon svih troškova, a EBITDA pokazuje snagu samog poslovanja.

Kolika je dobra EBITDA marža?

Jedan broj za sve ne postoji, jer marža jako ovisi o djelatnosti. Smisleno je usporediti se s tvrtkama iste djelatnosti i slične veličine, čije izvještaje možete naći u FINA-inom registru, i pratiti kako se vaša marža mijenja iz godine u godinu.

Može li EBITDA biti negativna?

Može, kad su poslovni rashodi bez amortizacije veći od poslovnih prihoda. To znači da poslovanje ne pokriva ni tekuće troškove, a kamoli kredite i opremu. Negativna EBITDA kod nekih poziva za potpore isključuje prijavu.

Koja je razlika između EBITDA-e i EBIT-a?

EBIT je dobit prije kamata i poreza, dakle nakon amortizacije. U primjeru gore EBITDA je 90.000 eura, a EBIT 60.000 eura. EBIT je stroži pokazatelj za tvrtke s puno opreme, jer uzima u obzir da se imovina troši.

Spremni za rast vašeg poslovanja?

Dogovorimo kratki razgovor. Pregledat ćemo vašu web stranicu, oglase, SEO i recenzije te vam poslati pisani plan, bez obzira angažirate li nas ili ne.