Benchmarking je usporedba vlastitih rezultata s referentnom vrijednošću: prosjekom branše, konkurentom ili vlastitim ranijim razdobljem. Sama brojka, recimo stopa konverzije od 2 %, ne govori ništa dok je nemate s čime usporediti. Referentna vrijednost s kojom se uspoređujete zove se benchmark.
Vrste benchmarkinga
U marketingu se uspoređuje na tri načina. Usporedba s branšom koristi objavljene prosjeke za CTR, open rate ili konverzijsku stopu i daje grubu sliku jeste li u normalnom rasponu. Usporedba s konkurentom gleda ono što je kod drugih javno vidljivo: brzinu stranice, cijene, uvjete dostave, broj i ocjenu recenzija, oglase koje prikazuju. Usporedba sa sobom stavlja isti mjesec prošle godine uz ovaj, ili razdoblje prije promjene uz razdoblje nakon nje.
U upravljanju poslovanjem, odakle pojam dolazi, uobičajena je i podjela po tome što se uspoređuje. Interni benchmarking uspoređuje odjele ili poslovnice iste tvrtke. Konkurentski uspoređuje izravne suparnike. Funkcijski gleda isti proces u drugoj branši, na primjer kako logističar organizira dostavu, iako ne prodaje vaš proizvod. Generički traži najbolju praksu bilo gdje. Za malu tvrtku u marketingu najviše vrijede druga i treća vrsta iz prethodnog odlomka: konkurent i vlastita povijest.
Kako se radi, korak po korak
- Odaberite jednu metriku koja je vezana uz odluku, na primjer konverzijsku stopu webshopa na mobitelu.
- Zapišite kako je točno mjerite: koji alat, koji događaj se broji kao konverzija, za koje razdoblje.
- Nađite referentnu vrijednost koja je izmjerena na isti ili usporediv način.
- Usporedite i izračunajte razliku, u postotnim bodovima i relativno.
- Potražite uzrok razlike prije nego što bilo što mijenjate.
- Pretvorite zaključak u cilj s rokom, a cilj u KPI koji pratite svaki mjesec.
Drugi korak većina preskoči, a on odlučuje vrijedi li usporedba išta. Konverzijska stopa računata na sesije i ona računata na korisnike mogu se znatno razlikovati, a obje su ispravne.
Primjer: webshop s opremom za kampiranje
Recimo da webshop iz Zagreba u listopadu gleda svoje brojke iz Google Analyticsa 4. Brojke su izmišljene za primjer:
| Metrika | Listopad ove godine | Listopad prošle godine | Medijan skupine u GA4 | Zaključak |
|---|---|---|---|---|
| Konverzijska stopa, mobitel | 0,9 % | 1,3 % | 1,1 % | pad prema sebi, ispod medijana |
| Konverzijska stopa, računalo | 2,4 % | 2,3 % | 2,0 % | stabilno, iznad medijana |
| Stopa angažmana | 61 % | 63 % | 58 % | u redu |
| Prosječna vrijednost narudžbe | 74 € | 69 € | nije usporedivo | rast |
Usporedba s branšom kaže da je mobitel slabiji od tipičnog webshopa. Usporedba sa sobom kaže više: prošle godine mobitel je bio iznad medijana, a pad se dogodio unutar godine. Vlasnik u tom razdoblju traži promjenu na mobilnoj verziji i nađe je: novi obrazac za plaćanje koji na manjim ekranima skriva gumb. Bez prošlogodišnje brojke zaključio bi da je mobitel jednostavno slabiji kanal i ne bi tražio grešku.
Prosječnu vrijednost narudžbe ovdje nema smisla uspoređivati s branšom, jer skupina usporedivih stranica obuhvaća i trgovine s posve drukčijim asortimanom.
Odakle dolaze referentne brojke
Prosjeke objavljuju alati za oglašavanje, e-poštu i webshop, svaki na vlastitim korisnicima. Brojke dvaju izvora rijetko se poklapaju i gotovo nikad ne obuhvaćaju posebno hrvatsko tržište. Uzmite ih kao širok raspon, a ne kao cilj.
Google Analytics 4 ima ugrađen benchmarking. Uz vašu krivulju prikazuje medijan skupine sličnih stranica (isprekidana linija) i raspon između 25. i 75. percentila (osjenčano područje). Skupinu određuje kategorija djelatnosti koju je GA4 dodijelio vašem svojstvu, na temelju postavki i signala poput adresa stranica. Podaci se osvježavaju svaka 24 sata. Da biste ih vidjeli, u postavkama računa mora biti uključena opcija dijeljenja podataka „Modeling contributions & business insights”.
Za konkurente su korisni javni alati. PageSpeed Insights pokazuje brzinu bilo koje stranice, a profil na Google Business Profileu broj i ocjenu recenzija. Oglase koje konkurent prikazuje vidite u Googleovom Ads Transparency Centeru i Metinoj biblioteci oglasa.
Hrvatski izvor: financijski izvještaji u FINA-i
Za usporedbu poslovanja, ne samo marketinga, u Hrvatskoj postoji dobar javni izvor. FINA vodi Registar godišnjih financijskih izvještaja (RGFI) i kroz javnu objavu omogućuje uvid u izvještaje poduzetnika. Za mikro i male poduzetnike dostupni su bilanca i račun dobiti i gubitka u skraćenom obliku te bilješke, a za srednje i velike revizorski izvještaj s financijskim izvještajima.
Iz toga se vidi prihod konkurenta, dobit i kako se mijenjaju kroz godine. Ako konkurent sličan vama po veličini ostvaruje dvostruko veći prihod, to je pitanje vrijedno postavljanja, iako tablica ne kaže zašto je tako.
Česte pogreške
Prva je uspoređivanje brojki izmjerenih na različit način. Prosjek iz izvještaja nekog alata za e-poštu računat je na njegovim korisnicima, s njegovom definicijom otvaranja. Vaš alat možda broji drukčije. Isto vrijedi za GA4 i stari Universal Analytics, koji su istu metriku zvali istim imenom, a računali različito.
Druga je prosjek kao cilj. Prosjek uključuje i loše stranice. Ako ste iznad njega, to ne znači da je posao gotov.
Treća je kopiranje bez razumijevanja. Konkurent možda ima kraći obrazac, ali i drukčije kupce, cijene i asortiman. Benchmarking pokazuje gdje tražiti, a odluku donosi tek test ili analiza uzroka.
Četvrta je preširoko uspoređivanje. Konverzijska stopa cijelog webshopa skriva razliku između mobitela i računala, novih i stalnih kupaca, plaćenog i organskog prometa. Usporedba po segmentima gotovo uvijek kaže više.
Benchmarking, SWOT analiza i KPI
Benchmarking daje brojke, a SWOT analiza ih slaže u snage, slabosti, prilike i prijetnje. Slabija mobilna konverzija od konkurenta postaje stavka u slabostima. KPI je brojka koju nakon toga pratite da vidite popravlja li se stanje, a benchmarking vam kaže na koju je razinu razumno ciljati.
Pojam dolazi iz industrije. Xerox je krajem 1970-ih detaljno analizirao japanske fotokopirne uređaje da otkrije zašto su jeftiniji, i od toga napravio metodu koju su kasnije preuzele druge tvrtke.
Česta pitanja
Što je benchmark?
Benchmark je referentna vrijednost s kojom uspoređujete svoj rezultat, na primjer medijan konverzijske stope u branši ili vaša brojka od prošle godine. Benchmarking je postupak usporedbe s njom.
Gdje naći benchmark za hrvatsko tržište?
Za marketinške metrike posebnih hrvatskih prosjeka gotovo nema, pa su najbolji izvor vaša vlastita povijest i usporedba sa skupinom u GA4. Za poslovne brojke konkurenata koristite javnu objavu financijskih izvještaja u FINA-inom registru.
Koliko često raditi benchmarking?
Usporedbu sa sobom gledajte svaki mjesec, uz isti mjesec prošle godine. Usporedbu s konkurentima i branšom dovoljno je napraviti jednom ili dvaput godišnje, prije planiranja budžeta, ili kad se nešto bitno promijeni.
Koja je razlika između benchmarkinga i analize konkurencije?
Analiza konkurencije opisuje što drugi rade: ponudu, cijene, poruke i kanale. Benchmarking iz toga izdvaja mjerljive brojke i stavlja ih uz vaše. Dobra analiza konkurencije obično završi benchmarkingom nekoliko najvažnijih metrika.
Povezani pojmovi
KPI
Key Performance Indicator — mjerljiva metrika koja pokazuje napreduje li marketing prema cilju. Bez pravih KPI-jeva donosite odluke naslijepo.
CTR
Click-Through Rate — postotak ljudi koji su kliknuli na oglas ili rezultat u odnosu na broj onih kojima je prikazan.
Konverzijska stopa
Postotak posjetitelja koji izvrše željenu akciju (kupnju, formu, poziv). Ključna metrika učinkovitosti stranice i kampanje.
Open rate
Postotak primatelja koji su otvorili email u odnosu na broj isporučenih poruka. Zdrav raspon za male hrvatske liste je 25 do 35 posto.
SWOT analiza
Pregled snaga i slabosti tvrtke te prilika i prijetnji na tržištu, složen u četiri polja. Polazište je za marketinški plan i odluku o tome gdje uložiti.
NPS
Net Promoter Score: mjera lojalnosti iz jednog pitanja, koliko je vjerojatno da biste nas preporučili, na ljestvici od 0 do 10. Rezultat ide od −100 do +100.
