Newsletter je redovita e-mail poruka koju tvrtka šalje ljudima koji su se sami prijavili na njezinu listu. Za razliku od jednokratne promotivne kampanje, cilj mu nije jedna prodaja nego da vas se primatelji sjete kad im zatreba ono što radite. Šalje se po ustaljenom ritmu, najčešće tjedno ili mjesečno, iz alata koji vodi popis pretplatnika i njihove odjave.
Zašto tvrtke šalju newsletter
Popis pretplatnika je publika koju tvrtka drži sama. Objava na društvenoj mreži stigne do onoliko ljudi koliko algoritam odluči, a oglas traje dok ga plaćate. Poruka s liste stiže u inbox svakome tko se nije odjavio, bez dodatnog troška po primatelju osim cijene alata. Zato je newsletter temelj email marketinga: na njega se kasnije nadograđuju automatizirani tokovi i prodajne kampanje.
Drugi razlog je ponovljena kupnja. Između dvije narudžbe kupac zaboravi na vas, a jedna korisna poruka mjesečno dovoljna je da se sjeti kome se obratiti kad mu opet nešto zatreba.
Od čega se sastoji jedan broj
Primatelj nekoliko dijelova poruke vidi prije nego što pročita ijednu rečenicu teksta, a o njima ovisi hoće li je uopće otvoriti:
- ime pošiljatelja, po kojem procjenjuje zna li vas
- predmet poruke (subject line)
- pretpregled, kratak redak koji se u inboxu vidi uz predmet
- glavni sadržaj: jedna tema, savjet, novost ili priča iz vašeg posla
- jedan jasan poziv na akciju, na primjer poveznica na članak ili ponudu
- podnožje s nazivom i adresom tvrtke, razlogom zašto primatelj dobiva poruku i poveznicom za odjavu
Podnožje nije ukras. Hrvatski zakon traži da svaka promotivna poruka ima ispravnu adresu na koju primatelj besplatno može zatražiti da mu više ne pišete, o čemu više niže.
Primjer: mjesečni newsletter male trgovine
Recimo da trgovina vrtnom opremom ima 1.200 pretplatnika i jednom mjesečno šalje savjet za sezonu, dva proizvoda i poziv na radionicu. Ovako bi mogao izgledati izvještaj nakon jednog slanja. Brojke su izmišljene za primjer i nisu prosjek tržišta.
| Pokazatelj | Broj | Izračun |
|---|---|---|
| Poslano | 1.200 | |
| Nije isporučeno (bounce) | 20 | |
| Isporučeno | 1.180 | 1.200 − 20 |
| Jedinstvena otvaranja | 413 | 413 ÷ 1.180 = 35,0 % |
| Jedinstveni klikovi | 59 | 59 ÷ 1.180 = 5,0 % |
| Odjave | 6 | 6 ÷ 1.180 = 0,5 % |
| Prijave na radionicu | 9 |
Postotke računajte na isporučene poruke. Open rate od 35 % izgleda dobro, ali od 2021. dio otvaranja Appleovi uređaji bilježe sami od sebe, pa je pouzdaniji signal ovih 59 klikova i 9 prijava. Šest odjava nije razlog za brigu. Lista se tako čisti od ljudi koje tema više ne zanima, a oni bi vam ionako samo spuštali rezultate.
Koliko često slati
Ritam je važniji od učestalosti. Mjesečni newsletter koji stiže svakog prvog utorka bolje drži listu na okupu od tjednog koji nakon tri mjeseca utihne. Kad pošaljete poruku nakon pola godine tišine, dio primatelja više ne prepoznaje pošiljatelja i označi je kao spam. Takve prijave ruše isporučivost i svih sljedećih slanja.
Većini malih tvrtki dovoljno je jednom do dvaput mjesečno. Webshop s mnogo novih proizvoda može slati češće, ali tada se isplati podijeliti listu po interesima, da kupac dječje opreme ne dobiva svaku poruku o vrtnim alatima.
Pravila u Hrvatskoj: privola, odjava i pošiljatelj
Slanje promotivne e-pošte uređuje članak 50. Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN 76/22, 45/26). Za newsletter iz njega slijede tri pravila:
- Za izravnu promidžbu i prodaju e-poštom potrebna je prethodna privola primatelja.
- Iznimka su vlastiti kupci. Adresu dobivenu pri prodaji smijete koristiti za promidžbu vlastitih sličnih proizvoda ili usluga, ali samo ako kupac pri prikupljanju adrese i u svakoj poruci ima jasnu, besplatnu i jednostavnu mogućnost da to odbije.
- Zabranjeno je prikrivati identitet pošiljatelja i slati poruku bez ispravne adrese na koju primatelj besplatno može zatražiti prestanak slanja.
Isti članak kaže da se prva dva pravila ne primjenjuju na poruke pravnim osobama. To ipak ne znači da je slanje tvrtkama bez pravila. Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) upozorava da je poslovna adresa poput ime.prezime@tvrtka.hr ujedno osobni podatak kad se iz nje može prepoznati osoba, pa na nju vrijedi GDPR.
GDPR dodaje dvije obveze. Privolu morate moći dokazati, a unaprijed označena kućica ili šutnja ne vrijede kao privola. Zato je double opt-in uobičajen standard: ostavlja zapis o tome tko je i kada potvrdio prijavu. Druga obveza: kad se netko odjavi ili prigovori izravnom marketingu, njegove podatke više ne smijete obrađivati u tu svrhu. Odjava mora raditi odmah, bez prijave u korisnički račun i bez dodatnih pitanja.
Kupljena lista adresa ne prolazi nijedno od ovih pravila, jer ljudi na njoj privolu nikad nisu dali vama.
Česte pogreške
Najčešća je newsletter koji govori samo o tvrtki: novi zaposlenik, novi ured, nova ponuda. Primatelj otvara poruku zbog onoga što dobiva, dakle savjeta, korisne informacije ili ponude koja mu odgovara. Dobar okvir je da je otprilike svaka treća ili četvrta poruka prodajna, a ostale donose nešto korisno.
Druga pogreška je pet tema u jednoj poruci, svaka sa svojim gumbom. Kad sve traži klik, rijetko što ga dobije. Treća je slanje preko alata koji nije povezan s vašom domenom. Bez ispravnih SPF, DKIM i DMARC zapisa poruke češće završavaju u neželjenoj pošti, koliko god sadržaj bio dobar. Četvrta je mjerenje uspjeha samo po otvaranjima, o čemu je bilo riječi u primjeru.
Newsletter, kampanja i automatizirani tok
Ova tri pojma često se miješaju. Newsletter ide cijeloj listi ili velikom dijelu liste po rasporedu i ne ovisi o tome što je pojedini primatelj napravio. Kampanja je jednokratno slanje s jednim ciljem, na primjer najava rasprodaje. Automatizirani tok šalje se pojedincu kad nešto napravi: prijavi se na listu, ostavi košaricu ili dugo ništa ne naruči. Prvi takav tok koji vrijedi postaviti je welcome serija za nove pretplatnike.
Kad newsletter postane redovit, s njim se obično povezuju i ostali dijelovi posla s e-poštom. Što sve uključuje vođenje toga za tvrtku, od liste do automatizacija, opisano je na stranici email marketing.
Česta pitanja
Smijem li slati newsletter kupcima koji se nisu prijavili?
Za vlastite kupce zakon dopušta iznimku. Adresu dobivenu pri prodaji smijete koristiti za ponude vlastitih sličnih proizvoda ili usluga, uz uvjet da je kupac već pri kupnji mogao odbiti takve poruke i da svaka poruka ima jednostavnu odjavu. Za sve ostale potrebna je privola.
Kako se na hrvatskom kaže newsletter?
U praksi se najčešće koristi engleska riječ. Hrvatske zamjene su bilten i e-bilten. Ispravno je oboje, a važnije od naziva je da u obrascu za prijavu jasno piše što će pretplatnik dobivati i koliko često.
Koliko pretplatnika treba za početak?
Donje granice nema. Lista od 200 ljudi koji vas poznaju vrijedi više od tisuća adresa skupljenih nagradnom igrom za tuđi proizvod. Počnite s kupcima koji su dali privolu i obrascem na vlastitoj stranici, a rast liste pratite iz mjeseca u mjesec.
Mogu li newsletter slati iz običnog poštanskog sandučića?
Bolje ne. Slanje stotinama primatelja u skrivenoj kopiji nema automatsku odjavu, ne bilježi privole i lako aktivira filtre za neželjenu poštu kod vašeg pružatelja. Namjenski alat za slanje rješava sve troje i povezuje se s vašom domenom.
Povezani pojmovi
Email marketing
Slanje ciljanih poruka e-poštom ljudima koji su ih pristali primati, radi izgradnje odnosa i prodaje. Lista adresa pripada tvrtki, a ne platformi.
Double opt-in
Prijava na listu u dva koraka — korisnik upiše email pa ga potvrdi klikom u poruci. Standard za GDPR pristanak i čistu email listu.
Open rate
Postotak primatelja koji su otvorili email u odnosu na broj isporučenih poruka. Zdrav raspon za male hrvatske liste je 25 do 35 posto.
Lead
Potencijalni klijent koji je pokazao interes za vaš proizvod ili uslugu — najčešće ostavljanjem kontakta kroz formu, poziv ili upit.
Spam
Neželjena masovna poruka poslana bez privole primatelja. U email marketingu odvodi cijelu domenu u filtere, a u SEO-u znači kupljene poveznice.
Webinar
Predavanje ili radionica koja se održava uživo preko interneta. Prijava traži ime i e-poštu, pa je webinar ujedno jedan od najjačih lead magneta u B2B-u.
